METEORI

Meteora je skupina grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama koje poput stupova strše u nebo, pored grada Kalambakija u zapadnoj Tesaliji. Manastiri su izgrađeni na prirodnim stijenama Vapnenca visokim i do 5000 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej na istočnim padinama planinskog masiva Pind  u centralnoj Grčkoj. Meteora je bila skupina od čak 24 manastira, danas je preostalo samo 6 (5 muških i 1 ženski).To su manastiri: Veliki Meteoron, Varlam, Sveti Stjepan, Sveto Trojstvo, Sveti Nikola Anapausas i Rousanou.1988. godine kompleks manastir Meteora uvršten je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Na kraju 11. i pošetkom 12. vijeka osnovan je Skit Stagoi koji je bio smješten oko crkve Theotokos, a njegovi ostatci nalaze se tu i danas. Do danas nije potpuno jasno kako je osnovan prvi manastir u Metori, ali se zna da su već od 11. vijeka redovnici pustinjaci počeli živjeti u pećinama i umjetno isklesanim nastambama u stijenama Meteore. U 14. vijeku došlo je do prodora otomanske vojske na prostor Grčke, te su monasi stali tražiti prostor koji bi im omogućio takvu sigurnost, te su pronašli na teško dostupnim kamenim stupovima Meteore, koji su se pokazali kao idealno utočište. 1334. godine došle su izbjeglice sa Svete Gore Atosa, a sa njima i monah Athanasios Koinovitis koji je zajedno sa svojim duhovnim ocem Gregoriosom i 14 drugih redovnika utemeljio manastir Metamorphosis, današnji Veliki Meteoron.

Nakon Metamorphosisa izgrađeno je tokom dva vijeka još 23 manastira, od kojih je danas opstalo samo 6.   Postoji priča, pa i vjerovanje da se Athanasios Koinovitis nije uspeo na okomitu stijenu već ga je na stijenu donio orao. Pristup samostanima na vrhovima kamenih stijena bio je izvorno izuzetno težak i poguban, koristile su se duge ljestve od užadi, ili velike mreže kao kabine primitivnih dizala, kojima su se pebacivali ljudi i roba do manastirskih objekata na vrhovima stijena.

Meteori	Meteori	Meteori