Opsti podaci o Sjevernim Americkim Drzavama

Sjedinjene Američke Države, ili SAD su država u Sjevernoj Americi, sa populacijom od otprilike 300.000.000 stanovnika. SAD je jedna od najmoćnijih država na svijetu i ekonomski i politički. Sjedinjene Američke Države su nastale od trinaest originalnih britanskih kolonija u Sjevernoj Americi. Nezavisnost su dobili od Velike Britanije 4. jula 1776. godine. Od tada kroz ratovanje i mirnu ekspanziju, Sjedinjene Američke Države se proširuju sve do Tihog okeana. Sjedinjene Američke Države su u prethodnih 300 godina učestvovale u nekim od najvažnijih događaja u svjetskoj istoriji. Treca je drzava po velicini i nalazi se na kontinentu novog svijeta. Prema najnovijim procjenama, Sjedinjene Države trenutno broje oko 293.027.571 stanovnika. Glavne etničke grupe su bijelci, crnci, hispanci, azijati, i američki starosjedioci (Indijanci, Eskimi i dr.). Od ukupnog broja bijelaca, 23% su porijeklom Nijemci, 16% Irci, 13% Englezi, 6% Italijani, 6% Holanđani, i 7% Slaveni (U glavnom iz Poljske i Rusije). Crnci čine malo manje od 13% stanovništva Sjedinjenih Država. Hispanci čine 13,4% stanovništva, ali dolaze iz raznih zemalja iz Centralne i Južne Amerike.

  Prije dolaska Evropljana na kontinent, na području sadašnjih Američkih Država živjela su razna plemena Američkih starosjedilaca (poznatijih kao Indijanci). Nije precizno utvrđeno odakle potiču američki starosjedioci, ali se smatra se da je bar jedna grupa došla iz Sibira prije otprilike 20.000 godina. Kolumbovo putovanje nije bilo prvo prvo putovanje na kojem su Evropljani "pronašli" Novi svijet ali je najznačajnije. Poslije njegovog putovanja, Španija i Francuska su uspostavile kolonizacijska carstva u Sjevernoj i Južnoj Americi. Englezi su relativno kasno uspostavili kolonije, ali njihove kolonije na istočnoj obali Sjeverne Amerike su bile najuspješnije. Većina naseljava engleske kolonije prvenstveno u nadi da će se obogatiti. Mnogi se kasnije odlučuju za put u nadi za vjerskom slobodom na novom kontinentu. Zbog ovih i raznih ostalih razloga, 13 različitih kolonija je osnovano do 1750ih godina. Poslije velikog Francusko-Engleskog rata, Englezi su uspostavili veliki porez na engleske kolonije da bi mogli naplatiti ratnu štetu. Amerikanci su se odvojili od Velike Britanije 1775. godine većinom zbog političko-ekonomskih razloga čime počinje Američki rat za nezavisnost.

Amerikanci su dobili rat za nezavisnost uz pomoć Francuza. 1787. godine napisan je Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koji 1789. uspostavlja prvu modernu demokratiju na svijetu. Sjedinjene Američke Države lagano počinju da se šire. Pod vodstvom Georgea Washingtona i njegovih nasljednika, Amerika nastoji da se udalji od evropske politike. Ipak, Amerika kupuje teritoriju Louisianne od Francuza 1803. godine a 1812. godine Amerika ponovo ratuje sa Velikom Britanijom i skoro dolazi na rub poraza. U prvoj polovini 19. vijeka, Sjedinjene Američke Države nastavljaju da se šire. 1846. godine, Sjedinjene Države vode rat protiv Meksika koji lagano dobivaju, osvajajući čak Mexico City. U mirnim uslovima, Sjedinjene Države se proširuju do Tihog okeana. Međutim, problem ropstva u Americi postaje evidentan. 1861. godine počinje Američki građanski rat između Juga i Sjevera. Sjeverne snage pobjeđuju i u dogledno vrijeme ropstvo biva ukinuto u Sjedinjenim Američkim Državama ali se država neće u potpunosti oporaviti od građanskog rata sve do 20. vijeka.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država je jedna od najstarijih na svijetu. Kao federalna demokratija, sastoji se od izvršne, zakonodavne, i sudske vlasti. Izvršna vlast se sastoji od predsjednika i njegovog kabineta, uz dodatak raznih državnih službi. Zakonodavna vlast je Kongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji od Doma zastupnika (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnici i Senatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.

Sjedinjene Američke Države su površinom treća najveća država na svijetu, poslije Rusije i Kanade, sa ukupnom površinom od 9.631.418 km2;. Sa ovako ogromnom teritorijom, geografija Sjedinjenih Američkih Država u velikoj mjeri varira od jednog područja do drugog. Appalachian i Stjenovite planine planine su dva glavna planinska masiva na teritoriji Sjedinjenih Država. Stjenovite Planine su više i nalaze se na zapadu, dok se niže, Appalachian planine nalaze na istoku.

Sjedinjene Američke Države su trenutno privredno najjača zemlja u svijetu. 2003. godine, ukupan bruto domaći proizvod je iznosio 10,98 biliona američkih dolara (USD) što iznosi 37.800 USD po glavi stanovnika. Privreda se odvija po kapitalističkom sistemu, ali postoje i socijalni programi, kao što su "Medicare", "Medicaid" i "Social Security”. Ovi programi međutim nisu efikasni u poređenju sa sličnim programima u drugim privredno razvijenim državama. Valuta Sjedinjenih Američkih Država je američki dolar koji isto služi kao valuta u nekim drugim zemljama svijeta, poput Ekvadora. Berzne dionice Sjedinjenih Američkih Država su poznate kao pokazitelji stanja svjetske privrede. Najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država je Kanada. Ostali međunarodni partneri su Meksiko, Evropska Unija, Japan, Indija, i Južna Koreja. Trgovina sa Kinom je također vrlo značajna. Sjedinjene Države su treća najpopularnija destinacija svjetskih turista, poslije Francuske i Španije.

HOMEPAGE