PRIRODNA BOGATSTVA I NJIHOV ZNAÈAJ

 

          Rusija raspolaze ogromnim prirodnim bogatstvom. Najveca nalazista uglja su u Kuznjeckom basenu i Pecorskom basenu. Nalazista nafte i prirodnog gasa su u Zapadnom Sibiru-Tjumenska oblast i u Volgo-Uralskom basenu. Gvozdene rude ima pretezno u Ruskoj ravnici (okolina grada Kursk) i na Uralu. Bogata nalazista raznovrsnih ruda (nikal, kobalt i druge) su na poluostrvu Kola i na Uralu. Nalazista zlata i dijamanata ima u Sibiru (Jakutija). Rusija je na drugom mjestu u svijetu po proizvodnji zlata (poslije Juznoafricke Republike).

 

          Rusija je na svijetu najbogatija vodom. Gusca je rijecna mreza u evropskom dijelu (Volga, Don, Kama, Oka), a vece vodne snage imaju rijeke u Sibiru-Jenisej i njegova pritoka Angara, Ob, Lena, Amur i druge. U Rusiji se nalaze najveca jezera Evrope i Azije-Ladoga, Onjega, Bajkal, Kaspijsko jezero (more). Bajkalsko jezero je najdublje na svijetu (duboko 1620 m) i najveci je rezervoar slatke vode na svijetu. Bogato je ribom. U Bajkalsko jezero se ulijeva preko 300 rijeka, a iz njega istice samo jedna-Angara.

 

          Veci dio teritorije Rusije spada u umjereni klimatski pojas. Ostrva u Sjevernom ledenom okeanu i krajnja sjeverna zona se nalaze u arktickom i subarktickom, a uska ivica uz crnomorsku obalu u suptropskom pojasu. Zemljiste i sumsko bogatstvo, a isto tako i zivotinjski svijet mijenjaju se prema zakonu sirinske zonalnosti i visinske pojasnosti. Od sjevera prema jugu smjenjuju se sledece prirone zone: ledena (zona arktickih pustinja), tundre, tajge, mjesovite sume Ruske ravnice, sumostepene, stepe i polupustinje. Sjeverna polovina teritorije Rusije je pokrivena crnogoricnim sumama (cuvena sibirska tajga). Klimatski uslovi i zemljista su pogodni za razvoj poljoprivrede samo u zoni sumostepa i stepa (sredisnji i juzni dio evropskog dijela i juzni dio azijskog dijela Rusije).

 

 

 

Poèetna strana