Tada od rastopljenog metala izli more koje je od ruba do ruba mjerilo deset laktova; bilo je okruglo naokolo, pet laktova visoko, a u obimu, mjereno trakom imalo je trideset laktova. Pod rubom mu bejahu urezi kao cvijetne čaše koje su ga okruživale sasvim: po deset na lakat okruživale su more unaokolo; cvijetne su čaše bile u dva reda i salivene sa njim. Počivalo je na dvanaest volova: tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok; more je stajalo na njima i svi su zadnjim dijelom bili okrenuti unutra. Bilo je debelo pedalj, rub mu je kao rub čaše, kao cvijet, a moglo je primiti tri hiljade bata.

 

 Navedena jednačina se koristi za izračunavanje vjerovatnoće.

Naime, francuski naučnik Bifon (1707. - 1788.) je dobio na sljedeći način:

* ispresjecajmo ravan sa više paralelnih pravih tako da je  rastojanje između dvije susjedne prave jednako d.

* sada bacimo u tu ravan igle dužine l tako da je l < d