Stanovnistvo

U Njemackoj zivi 82 437 995 stanovnika (2005.),a prosjecna gustina naseljenosti je oko 230 st/km2. Nijemci cine najveci broj 91.16 posto (75 148 846). U Njemackoj zivi 7 289 149 (2005.) stranih drzavljana, a najveca grupa su Turci 2.4 posto(1,764,300) dok ostali zajedno cine 6.1posto stanovnistva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati (31.12.2005: 228 926), Rusi i Bosnjaci. Vecinu stranih drzavljana cine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove porodice. Njemacka je glavni cilj politickih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Osim Nijemaca i stranih drzavljana u Njemačkoj zive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru zivi danska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini Schleswig-Holstein. Frizijci (60 000) zive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj drzavi Brandenburg zivi malobrojna slavenska manjina po imenu Luzicki Srbi. U Njemackoj od srednjeg vijeka zive i Romi kojih ima oko 70 000.
Pismenost iznosi 99 procenata, a ocekivani zivotni vijek je 78 godina (zene 81, muskarci 75). Prema dobnoj strukturi 14.7procenata spada u skupinu 0-14 godina, 67.3procenta u skupinu 15-64 godina i 18procenta u skupinu iznad 65 godina.Vise od 80 posto ovo populacije je urbanizovano(vise od trecine od ukupnog broja u gradovima sa preko 100 000 st.).Urbana okosnica su veliki gradovi:Dortmund,Lajpcig,Duizburg,Esen,Frankfurt,Keln,Ninberg i drugi.A gradovi kao sto su Berlin,Hamburg,Minhen,Frankfurt predstavljaju vazne demografske,ekonomske i kulturne centre.
Njemacka je medju prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnoloskom razvitku i privrednoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je vise od tri puta, a zanatske i tehnicke skole u Njemackoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemacka je drustvo srednje klase. Sirokogrudan sistem socijalnog osiguranja omogucuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni Nijemaca putuju u inostranstvo.

                                                                                                                                                                                                                                          ( Luzicki Srbi)

Religija 

Njemacki ustav, Grundgesetz, garantuje slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaze da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.
Katolicanstvo je bilo glavna religija u Njemackoj do 16. vijeka, kad je reformacija drasticno promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio Katolickoj Crkvi i osnovao protestantizam. Danas vecina protestanata u Njemackoj spada u Njemacku evangelicku crkvu.
Najrasirenija religija u Njemackoj je hriscanstvo. Protestanti, odnosno Njemacka evangelicka crkva, cine 31 posto populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici cine takodje 33 posto populacije, a smjesteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milona ljudi pripada hriscanskim denominacijama. Daljnjih 30 posto su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10 posto stanovnistva cini oko 4 posto muslimana (3.3 miliona), a vecinom su turskog porijekla, oko 900 000 ljudi (1.5 posto) pripada pravoslavnim zajednicama (vecinom Srbi i Grci), milion ostalih hriscana, milion clanova zajednica s posebnim statusom, milion clanova novih religioznih pokreta, milion clanova duhovnih zajednica, 150,000 Jevreja, 150,000 budista i 100,000 hinduista.

                                                                                                                                                                                                                                            (Katedrala u Wetzlaru)

Kultura

Njemacka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemackoj su rodjeni kompozitori Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach, Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; knjizevnici Goethe, Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; matematicari Carl Friedrich Gauss, Bernhard Riemann, Gottfried Leibniz; naucnici Robert Wilhelm Bunsen, Gustav Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Alexander von Humboldt, Born , Planck, Benz, Otto, Diesel i Daimler.
Nobelovu nagradu dobilo je 98 Nijemaca. Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901.
Njemacki jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. vijeku je bio lingua franca srednje, istocne i sjeverne Europe, a i danas se uci sirom svijeta kao jedan od najvaznijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozracju njemacke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.
Odnedavno se Njemacka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporodjenim Berlinom (Berlinski filmski festival), te novom muzikom i umjetnoscu.
Izmedju ostaloga, u filmu i knjizevnosti postoji jak trend, da se obradjuju teme vezane uz njemacko ujedinjenje.

                                                                                                                                                                                                                             (Bach)