Istorija

O ranoj njemackoj istoriji, zna se iz arheoloskih nalazista i zapisa o bitkama s Rimskim Carstvom. Germanska plemena sirila su se iz Skandinavije prema jugu u 1. vijeku pr. Kr. Sukobljavali su se s Rimljanima, o cemu je pisao Tacit u knjizi Germania. Oko 260. godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) i sirili su se na podrucju danasnje Njemacke.
Prvi Reich - poznat kroz veci dio svoje istorije kao Sveto Rimsko Carstvo njemacke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinskog kraljevstva (koje je 25. decembra 800. zasnovao Karlo Veliki), tacnije iz države Istocne Franacke, nastale nakon podjele Franackog Carstva 843.godine. Prvi Reich se odrzao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.
Njemacki svestenik, Martin Luther izvjesio je na vrata crkve u Wittenbergu, svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju Crkve, 1517., sto je kasnije dovelo do Protestanske reformacije i odvajanja od Katoličke Crkve.
Od 1815. do 1871. godine Njemacka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih drzava, od kojih je 39 drzava cinilo Njemacku Konfederaciju (Deutscher Bund).
Njemacki jezik i pojam "njemacki narod" stari su vise od hiljadu godina, ali drzava koja je danas poznata kao Njemacka ujedinila se kao moderna nacionalna drzava tek 1871., kad je utemeljeno Njemacko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietnicko carstvo jos 50 godina)Znacajnu ulogu prilikom tog ujedinjenja imao je njemacki kancelar Oto fon Bizmark.Do tada se Njemacka sastojala iz 34 knezevine.On 1849.god. ulazi u skupstinu Pruske.Od 1860.god. pa do smrti Vilhema Bizmark je bio premijer u pruskoj skupstini.Jedno vrijeme je bio ambasador u Rusiji u San Peterburgu.Sto se tice ujedinjenja Njemacke on je rekao:"Samo krv i gvozdje je nesto sto moze ujediniti Njemacku".Bizmark je pomocu vojske ujedinio Njemacku.Prvo je osvojio Holstajn i Slezvih porazivsi Austriju,a 1866. god. Austriju je iskljucio iz svenjemackog saveza.Bizmark je 1866.god. proglasiosjeverno-njemacki savez koji se sastao iz 23 knezevine i Berlin kao glavni grad.Bizmark je proglasio ustav 1867.god.On je vrsio izmjene u unutrasnjoj politici Njemacke.Bizmark je 1883.god.proglasio zakon o zdravstvenom osiguranju;1884.god.zakon o zivotnom osiguranju;1888.god.zakon o penzionom i invalidskom.Vodio je glavnu rijec na berlinskom kongresu 1878 god.Oto fon Bizmark je najznacajnija osoba koja je uspjela sprovesti ideju o ujedinjenij njemackoj. To je bio drugi njemački "Reich", što se obično prevodi kao "carstvo", ali znaci i "kraljevstvo". "Drugi Reich" je proglasen 18. januara 1881. u Versaillesu, a ukinut je 9. novembar 1918.
Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo izmedju dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemacke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske).
Njemacki je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gusenja Njemacke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.
Zbog ratne naknade, koju je Njemacka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemacka privreda krajem 1920-ih dozivjelo kolaps.
Protudemokratske snage, kako ljevicarske tako i desnicarske, imale su sve vecu potporu. Na vanrednim izborima u julu i novembru 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.Njemacka je ucestvovala u u I svjetskom ratu.Ona je zajedno sa Austrougarskom;Bugarskom i drugim drzavam.Rat su povele zbog zelje za kolonijama i ponovnom podjelom svijeta.U tom ratu su sa saveznicima izgubili taj rat.

Adolf Hitler je 30. januara 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. marta 1933. parlament je prakticki ukinuo ustav Weimarske Republike.Nacisticki rezim se tada zasniva na 3 institucije;na fireru(Hitleru),SS i Nacionalistickoj partiji.Posto je svu vlast preuzeo u svoje ruke on se proglasava za nepogresivog vodju njemackog naroda.On je trazio od vojske,administracije,sudstva i partije da mu se zakunu na vernos,a sam Hitler je podrzan narodnim plebiscitom.Dolaskom na vlast,Nacionalisticka partija koncetrise svoje napore na unistavanje svojih "neprijatelja", a to su bili socijalisti,komunisti a prije svih Jevreji. Tako je nastupio Treci Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933.-1945.).
Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast, jer je postao i predsjednik. Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, kako bi se za njemacki narod osvojio "zivotni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Evropi 1. septembra 1939. godine. Njemacka je u pocetku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu evropskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemacka je pocela gubiti rat.
Nakon Hitlerova samubistva, Njemacka je kapitulirala 8. maja1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 miliona useljenika i 45 godina podijeljene Njemacke. Rat je izazvao unistenje 80% svih njemackih gradova s vise od 100,000 stanovnika. Ipak, privreda se naglo oporavila 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili privredno cudo), a gradovi su postupno obnovljeni.
Godine 1949. osnovane su dvije njemacke drzave: Savezna Republika Njemacka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih drzava i Njemacka Demokratska Republika s pet saveznih drzava (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridruzila SR Njemackoj 1957. godine. Tokom 1960-ih duz cijele granice, preko 1 000 km, izgradjen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprecavanja ilegalnih prelazaka.

 Dana 13. avgust 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u SR Njemackoj doveli su do novog uredjenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam.
Kancelar Willy Brandt najvise je doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemacke.
Poznat je njegov Kniefall, kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih zrtava.
Nakon sto su u Europi pali komunisticki rezimi, Njemacka je ponovo ujedinjena 1990. godine, nakon pada Berlinskog zida.