Geografski položaj Irske

Irska je ostrvska europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokratija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio britansku funtu.

Položaj

Irska zauzima otprilike pet šestina irskoga otoka, a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije od koje je odvojena Sjevernim kanalom, te Kanalom Sv. Jurja. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11.000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske s Sjevernom Irskom iznosi 360 km, dok je duljina morske obale 1.448 km. Sa zapadne strane okružena je sa Atlantskim oceanom, a sa istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.

Reljef

Najveći dio Irske, čak oko tri četvertine je ravničarski. Prostrana, blago valovita nizina s nizom niskih uzvisina i s brojnim treseštima zauzima središnje dijelove otoka. Prosječna visina ravničarskog dijela iznosi 150 m. Središnja je ravnica građena od slojeva karbonske starosti te je prekrivena karbonatima – vapnencima kredne starosti. Zbog toga su u Irskoj česte krške pojave.

Jugoistočno visočje, koje se u Wicklowu izdiže do 926 m, i visočje na sjeverozapadu, koje je visoko do 819 m i na kojem su se sačuvali tragovi vulkanske djelatnosti, nastalo je kaledonskim nabiranjem i pretežno je građeno od prekambrijskih metamorfnih stijena, a jugozapadno visočje, s najvišim vrhom Irske, Carrauntuohill (1.041 m) na planini County Kerry hercinskim nabiranjem. Ostali viši vrhovi su Mt. Brandon (953 m), i Lugnaquillia (926 m).

U doba pleistocena, cijeli je otok bio prekriven ledom koji je oblikovao obalu i ostavio za sobom plodno tlo, a kasnije su zbog povlačenja leda gorja znatno snižena.

Irska ima razvedenu obalu. Njezin zapadni dio uz Atlantski ocean razvedeniji je od istočnog i jugoistočnog. Tu se nalaze svi veliki zaljevi : Donegal, Clew, Galway, Dingle i drugi. Ljevkasti zaljevi – rijasi, jugozapadne i južne obale nastali su potapanjem donjih djelova obale. Najpoznatije je razvedeno gorje na jugozapadu – Macgillicudys Reeks. Pred zapadnom obalom leže i mnogobrojni otočići od kojih su njveći Achill, Clare, Inishobin, Bear i Inishturk, te otočje Aran.

Vode

Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je Shanon koja je duga oko 370 km i ulijeva se u Atlantski ocean, gdje stvara širok estuarij od 110 km. Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski ocean te Boyne i Liffey koje utječu u Irsko more. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i teku većinom širokim, plitkim dolinama.

Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće je Corrib sa površinom od 168 km2 . Druga važnija jezera su Allen, Ree i Derg na rijeci Shannon. Također su brojna mnoga jezerca, močvare i bare.

Tla

Najplodnija su smeđa tla na ledenjačkim nanosima središnje nizine. U vlažnijim predjelima su gleji i tresetišta,a u brdima i ponegdje na vapnencima stjenovita tla. Najveći dio Irske, oko 70 % otpada na livade i pašnjake,smještenih na uzvišenijim dijelovima, koji su čaki i zimi zeleni.

Klima

Klima Irske je okeanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750 mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime zeleni otok.

Prosječna temperatura u siječnju iznosi 5-6 °C a u kolovozu 14-16 °C. Najviša temperatura ikad izmjerena je 33.3°C u mjestu Kilkenny 1887. godine, a najniža -19.1ºC u mjestu Markree, 1881. godine. U svibnju i lipnju ima najviše sunčanih dana, najviše na jugoistoku, gdje godišnja insolacija iznosi 1700 sati. Najsnažniji vjetrovi pušu uz zapadnu obalu, s prosječnom brzinom od 26 km/h.

Flora i fauna

Budući da je Irska bila potpuna prekrivena ledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba, sve biljke i životinje su došle migracijom iz drugih dijelova Europe, najviše s Britanije. Nekad brojne šume hrasta, joha,breza i jasena, zbog krčanja šuma, danas zauzimaju samo oko 5 % površine. Od životinjskih vrsta najviše ima lasica, tvorova, divljih mačaka, rovki, krtica, jelena, zmija i žaba. Također ima i par vrsta ptica i kukaca, dok su najviše ima zečeva i smeđih štakora. Od mnogobrojnih domaćih životinja najvažniji su konji, psi i stoka. Specifične vrste Irske su Connemarski poni, Irski vučjak i Kerrievski plavi terijer.