Građa i princip rada atomske bombe

 

Najrazornije oružje današnjice ima prilično prost mehanizam. Dva komada uranijuma 235 koji je podložan fisiji razdvojena su. Masa svakog pojedinačnog komada manja je od tzv. kritične mase. Kritična masa je ona pri kojoj dolazi do nekontrolisane reakcije cijepanja atoma tj. fisije. Međutim spajanjem tih komada kritična masa se prevazilazi i dolazi do eksplozije. Spajanje se postiže hemijskim eksplozivom, čija je eksplozija usmjerena ka unutrašnjosti bombe, a temperi osiguravaju nešto duži kontakt uranijumskih polulopti. Da nije njih na samom početku fisione reakcije komadi bi se razdvojili uslijed početka eksplozije, koja u tom slučaju ne bi bila dovršena niti približno razorna kao što je uz njihovu pomoć.

 

Autori: Zlatko Jovičić
Nemanja Jokić
Dejan Mijatović
razred IV5

 

 

    "Znanje.org" ne odgovara za sadrzaj pojedinacnih stranica.

 

Index