Tabela 1.Razdoblja
| Godina | Razdoblje |
| 1617 do 1944 | Mehaničko doba Doba prvih praktično upotrebljivih mašina za računanje koje su uglavnom bile mehaničke ili elektromehaničke. |
| 1945 do 1974 | Veliki računari Doba velikih i skupih elektronskih računara koje su mogle kupovati i koristiti samo najveće kompanije i važne institucije. |
| 1975 do 1989 | Personalni računari Doba pojave, razvoja i široke upotrebe personalnih računara koji su postali dovoljno jeftini da ih može skoro svako nabaviti. |
| 1990 do danas | Doba interneta Doba pojave i rasprostranjene upotrebe interneta bez koga je savremeni život nezamisliv. |
Tabela 2.Događaji
| Godina | Događaj |
| 1617 | John Napier uvodi spravu poznatu pod imenom "Napierove kosti" (engl. Napier's Bones) izrađenu vjerovatno od slonove kosti koja je utemeljena na logaritmima. Glavna novost je bilo to što se množenje moglo izvoditi sabiranjem, a dijeljenje oduzimanjem. Tako se slaganjem štapića jednog na drugi ili jednog pored drugog moglo množiti i dijeliti. |
| 1623 | Wilhelm Schickard izrađuje prvu poznatu mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator). |
| 1642 | Francuz Blaise Pascal izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) poznatu pod nazivom Pascaline koja može sabirati i oduzimati. |
| 1674 | Nijemac Gottfried Wilhelm Leibniz izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) koja može sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti. |
| 1804 | Francuz Joseph-Marie Jacquard izrađuje potpuno automatizovan stroj za tkanje koji se programira pomoću papirnih bušenih kartica. |
| 1820 | Thomas de Colmar izrađuje prvi pouzdan, upotrebljiv i komercijalno uspješan mehanički kalkulator. |
| 1821 | Charles Babbage objavljuje izum diferencijalnog stroja (engl. difference engine). Važnu ulogu u popularizaciji i izradi programa za njegov stroj imala je Ada Augusta King, Countess of Lovelace (kćerka slavnog pjesnika lorda Byrona) pa je zovu i prvom programerkom (po njoj je nazvan i jedan računarski programski jezik). |
| 1868 | U Sjedinjenim Američkim Državama, Christopher Sholes je izumio pisaću mašinu koja je imala QWERTY tastaturu. |
| 1888 | William S. Burroughs patentira mehanički kalkulator koji je mogao da štampa na papirnu traku. |
| 1896 | Herman Hollerith osniva kompaniju Tabulating Machine Company koja kasnije mijenja ime u IBM (International Business machines). |
| 1924 | Kompanija Tabulating Machine Company mijena ime u IBM. |
| 1936 | Razvijena je Dvorak tastatura. |
| 1938 | Nijemac Konrad Zuse konstruiše Z1, jedan od prvih binarnih digitalnih računara. Računar se mogao programirati bušenom trakom. |
| 1939 | U SAD na Iowa State College John Vincent Atanasoff i Clifford Berry konstruišu prototip binarnog računara ABC (Atanasoft-Berry Computer). To se smatra prvim automatskim digitalnim računarom. |
| 1941 | Nijemac Konrad Zuse dovršava elektromehaničku mašinu za računanje Z3. |
| 1943 | Počinje konstrukcija prvog elektronskog računara u savremenom smislu pod nazivom ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer). ENIAC većina smatra prvim pravim elektronskim računarom. |
| 1944 | Mornarica SAD koristi Harvard-IBM MARK I, veliku programabilnu računsku mašinu građenu pomoću releja. Za programerku je određena Grace Hopper. |
| 1946 | Završen je ENIAC, prvi elektronski računar. |
| 1947 | U SAD u Bell Laboratories izumljen je tranzistor. Izumili su ga John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley (kasnije dobitnici Nobelove nagrade). |
| 1951 | Na Manchester University proradio je prvi komercijalni računar First Ferranti MARK I. |
| 1951 | Počinje prodaja računara UNIVAC, prvog široko dostupnog komercijalnog računara. |
| 1953 | Počinje prodaja računara IBM 701. Ukupno je proizvedeno i prodano 19 komada. |
| 1954 | IBM proizvodi i prodaje računar IBM 650. Proizvedeno je i prodano više od 1800 komada u razdoblju od osam godina. |
| 1954 | IBM objavljuje prvu verziju programskog jezika FORTRAN (engl. formula translator). |
| 1955 | John McCarthy sa univerziteta Dartmouth College prvi put pominje vještačku inteligenciju. |
| 1955 | Bell Labs konstruišu prvi računar s tranzistorima. Tranzistori su brži, manji, troše manje energije i manje se griju od elektronskih cijevi koje su se koristile do tada. Zbog toga su i računari s tranzistorima brži i pouzdaniji. |
| 1955 | ENIAC prestaje da radi. Procjenjuje se da je u svom životnom vijeku obavio više aritmetičkih operacija nego cijeli ljudski rod do tada. |
| 1956 | Računar 305 RAMAC kojeg proizvodi IBM je prvi računar s tvrdim magnetskim diskom. |
| 1958 | Robert Noyce (kompanija Fairchild Semiconductor) i Jack Kilby (kompanija Texas Instruments) razvijaju prvo integrisano kolo i javno prikazuju njegov rad 12.09.1958. |
| 1960 | Objavljen je programski jezik COBOL (Common Business-Oriented Language). |
| 1963 | Doug Engelbart je izumio i patentirao prvog računarskog miša. |
| 1963 | Razvijena je norma ASCII (American Standard Code for Information Interchange) kako bi se olakšala razmjena podataka između računara. |
| 1964 | Na Dartmouth University John Kemeny i Thomas Kurtz razvili su programski jezik BASIC (Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code). |
| 1965 | Ted Nelson izmišlja naziv hypertext. |
| 1965 | Texas Instruments razvija TTL (transistor-transistor logic) vrstu integrisanih kola koja su našla široku upotrebu u računarima. |
| 1965 | Gordon Moore objavljuje svoje opažanje da se broj tranzistora po kubnom inču u integrisanim kolima udvostručuje svake godine. To je kasnije postalo poznato pod imenom Moore-ov zakon. U novije doba pod Moore-ovim zakonom se smatra pravilo da se gustina podataka udvostručuje svakih 18 mjeseci. |
| 1967 | IBM konstruiše prvu disketu (engl. floppy disk). |
| 1967 | Razvijen je programski jezik LOGO poznat još i kao kornjačina grafika. Jezik je pogodan za prvi susret djece s računarom. |
| 1968 | Robert Noyce i Gordon Moore osnivaju kompaniju Intel Corporation. |
| 1969 | Kompanija Control Data Corporation koju vodi Seymour Cray završava računar CDC 7600 koji se smatra prvim superračunarom. |
| 1969 | Razvijen je operativni sistem Unix (AT&T Bell Laboratories). |
| 1969 | Gary Starkweather u kompaniji Xerox konstruiše prvi laserski štampač. |
| 1969 | Ministarstvo odbrane SAD (U.S. Department of Defense) osniva računarsku mrežu ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), preteču interneta. |
| 1970 | Intel objavljuje memorijsko integrisano kolo 1103 kapaciteta većeg od 1000 bita (prvi RAM). |
| 1970 | Utemeljen je istraživački centar Xerox Palo Alto Research Center (PARC) iz kog su potekle mnoge danas široko rasprostranjene računarske tehnologije. |
| 1970 | Kompanija Centronics proizvodi prvi iglični (matrični) štampač (engl. dot matrix printer.). |
| 1971 | Počinju se proizvoditi disketni drajvovi promjera 8 inča (engl. 8" floppy diskette drive). |
| 1971 | U Xerox PARC razvojnom centru razvijen je prvi laserski štampač. |
| 1971 | Objavljen je programski jezik Pascal (autor Niklaus Wirth). |
| 1971 | Intel počinje isporuku prvog mikroprocesora 4004. |
| 1972 | Objavljen je programski jezik C (autor Dennis Ritchie, kompanija Bell Labs). |
| 1972 | U SAD je izumljen optički disk (CD, compact disc). |
| 1973 | U istraživačkom centru PARC (Xerox Palo Alto Research Center) Robert Metcalfe konstruiše računarsku mrežu Ethernet. |
| 1973 | Dr. Martin Cooperk u kompaniji Motorola konstruiše prvi mobilni telefon (engl. cell phone). |
| 1974 | Mikroprocesor 8080 kompanije Intel postaje prvi široko prihvaćen mikroprocesor. |
| 1975 | Kompanija MITS isporučuje komplet dijelova za računar Altair 8800. Računar je kupac morao sam sastaviti, a imao je memoriju kapaciteta 1 KB. To se smatra prvim personalnim računarom. |
| 1975 | Paul Allen i Bill Gates stvaraju prvi programski jezik za personalne računare. To je bila verzija BASIC-a za računar Altair. |
| 1975 | Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju kompaniju Apple Computers. |
| 1976 | Razvijena je disketa (engl. floppy disk) promjera 5.25 inča. |
| 1976 | Intel proizvodi mikroprocesor 8086. |
| 1977 | Razvijena prva komercijalna računarska mreža ARCNET. |
| 1977 | Kompanija Apple nudi personalni računar Apple II, prvi personalni računar s grafičkim prikazom u boji. |
| 1978 | Epson proizvodi iglični štampač TX-80 koji je bio prvi široko rasprostranjen štampač za personalne računare. |
| 1979 | Hayes prodaje prvi modem za . personalne računare. |
| 1979 | U SAD je u upotrebi više od pola miliona računara. |
| 1979 | Intel proizvodi mikroprocesor 8088. |
| 1980 | Prema narudžbi kompanije IBM Paul Allen i Bill Gates izrađuju operativnii sistem za personalni računar IBM PC. Sistem kasnije postaje poznat pod nazivom MS-DOS. |
| 1981 | MS-DOS 1.0 |
| 1981 | IBM proizvodi svoj prvi personalni računar IBM PC i prodaje ga s operativnim sistemom MS-DOS. |
| 1981 | Hayes proizvodi modem Smartmodem 300 sa skupom naredbi poznatim pod nazivom AT command set. Brzina modema je bila 300 bps. |
| 1981 | Hayes proizvodi modem Smartmodem 1200 brzine 1200 bps. |
| 1982 | WordPerfect Corporation prodaje WordPerfect 1.0 najpopularniji program za obradu teksta za personalne računare (prije pojave Windows-a). |
| 1982 | Lotus Development Corporation prodaje program Lotus 1-2-3, najpopularniji program za tabelarno računanje za personalne računare (prije Windows-a). |
| 1982 | Osnovana je kompanija Compaq Computer Corp. koja je prva proizvela kopiju IBM PC računara i postala najveći konkurent IBM-u na poslovnom tržištu personalnih računara. |
| 1982 | Počinje prodaja kućnog računara Commodore 64 koji je postao najprodavaniji model računara svih vremena. |
| 1982 | Intel objavljuje procesor 80286. |
| 1983 | Personalni računar IBM XT. |
| 1983 | U SAD je u upotrebi više od deset miliona računara. |
| 1983 | MS-DOS 2.0 |
| 1983 | Microsoft Windows (kao grafičko okruženje koje radi pod MS-DOS-om) |
| 1984 | Personalni računar IBM AT. |
| 1984 | Proizvedena je disketa (engl. floppy diskette) promjera 3.5 inča. |
| 1984 | MS-DOS 3.0 i MS-DOS 3.1 (za mreže). |
| 1984 | Profesor Fred Cohen sa University of Southern California objavljuje prvi rad o računarskim virusima. |
| 1985 | Kompanija Microtek proizvodi prvi jednobojni skener rezolucije 300 dpi. |
| 1985 | Intel objavljuje procesor 80386. |
| 1985 | Microsoft Windows 1.0 |
| 1986 | IBM proizvodi tastaturu pod nazivom AT ili 101. |
| 1986 | Compaq proizvodi prvi personalni računar kompatibilan IBM PC-u. |
| 1986 | U SAD je u upotrebi više od trideset miliona računara. |
| 1986 | MS-DOS 3.2. |
| 1987 | Windows 2.0 |
| 1987 | MS-DOS 3.3 |
| 1988 | U SAD je u upotrebi više od četrdeset i pet miliona personalnih računara. |
| 1988 | Friedrich Reintzer otkriva tečni kristal. |
| 1988 | Kompanija Creative Labs proizvodi zvučnu karticu SoundBlaster. |
| 1988 | MS-DOS 4.0 |
| 1989 | Intel objavljuje procesor 486DX. |
| 1990 | Tim Berners-Lee u saradnji s Robertom Cailliauom radeći u CERN-u predlaže hypertext sistem koji je bitno pridonio popularizaciji i širenju interneta. To se može smatrati početkom interneta u obliku kakvog da danas poznajemo. |
| 1990 | Windows 3.0 (prodano više od tri miliona primjeraka za godinu dana) |
| 1991 | Intel proizvodi procesor 486SX. |
| 1991 | Linus Torvalds uvodi operativni sistem Linux. |
| 1991 | Tim Berners-Lee, naučnik na evropskom laboratoriju za atomske čestice (European particle physics laboratory, CERN) u Ženevi u Švajcarskoj razvija Web kao alat za istraživače. Tako je stvoren World Wide Web (WWW) jedan od važnih razloga današnje popularnosti interneta. |
| 1991 | Philip Zimmerman objavljuje sistem Pretty Good Privacy (PGP) kojim je moguće kodirati zapise kako bi se sačuvala tajnost. |
| 1991 | MS-DOS 5.0 |
| 1992 | Windows 3.1 (prodano više od milion kopija u prva dva mjeseca prodaje). |
| 1993 | Početkom godine u cijelom svijetu postoji pedeset World Wide Web servera. |
| 1993 | Windows NT, MS Office 4.0 i MS-DOS 6.0. |
| 1993 | Intel proizvodi procesor Pentium (3.2 miliona tranzistora). |
| 1994 | Marc Andreesen i James H. Clark osnivaju kompaniju Netscape. |
| 1994 | Osnovana je kompanija Red Hat Linux. |
| 1994 | Tim Berners-Lee osniva organizaciju The World Wide Web Consortium. |
| 1994 | Otkrivena greška u Intelovom procesoru Pentium. |
| 1994 | Osnovana kompanija YAHOO. |
| 1994 | MS-DOS 6.22 |
| 1994 | Windows 3.11 |
| 1994 | Norveška kompanija Telenor započinje projekt čiji je rezultat pretraživač Opera |
| 1994 | Tim Berners-Lee osniva organizaciju W3C |
| 1995 | Java – programski jezik nezavisan od platforme |
| 1995 | Windows 95 (u prva četiri dana prodano više od milion primjeraka). |
| 1995 | Amazon.com počeo s radom. |
| 1995 | Pierre Omidyar osniva EBay. |
| 1995 | Objavljena norma USB. |
| 1996 | Sergey Brin i Larry Page razvijaju Google. |
| 1996 | Windows CE. |
| 1996 | Microsoft proizvodi miša s točkićem pod nazivom IntelliMouse. |
| 1997 | IBM-ov računar Deep Blue pobjeđuje svjetskog šahovskog prvaka Garry Kasparova. |
| 1997 | Počine prodaja DVD diskova. |
| 1997 | Bill Gates je najbogatiji poslovni čovjek na svijetu. |
| 1997 | IEEE objavljuje 802.11 (norma za bežične mreže). |
| 1998 | Intel proizvodi procesor Celeron. |
| 1998 | Objavljena norma za modeme V.90. |
| 1998 | U Japanu pušten u prodaju prvi MP3 player (Saehan, MPMan). |
| 1998 | Windows 98. |
| 1998 | Sergey Brin i Larry Page osnivaju Google. |
| 1998 | Objavljen je sistem za rukovanje bazama podataka MySQL. |
| 1999 | Intel proizvodi procesor Pentium III 500 MHz. |
| 2000 | Mnogi strahuju da će 1.1.2000 otkazati mnogi računarski sistemi zbog toga što su mnogi programi rađeni tako da pri računanju godine koriste samo dvije cifre. Tako će pri prelazu iz 1999 u 2000 u programu 99 preći u 00. Uprkos strahu nije bilo ozbiljnijih posljedica. |
| 2000 | Windows 2000 |
| 2000 | Jack Kilby dobiva Nobelovu nagradu za fiziku. |
| 2000 | Microsoft C# |
| 2001 | Kompanija Dell computers postaje najveći proizvođač personalnih računara. |
| 2001 | Objavljena norma USB 2.0. |
| 2001 | Windows XP |
| 2002 | Prema istraživanju kompanije Gartner od polovine sedamdesetih do 2002 prodano je više od 1.000.000.000 personalnih računara. |
| 2002 | Objavljena je sabirnička norma PCI Express. |
| 2003 | Osnovana kompanija Mozilla Foundation. |
| 2004 | Google objavljuje uslugu besplatne elektronske pošte Gmail. |
2006-2007 Microsoft objavljuje Vistu…
Nastavlja se… (To be continued…)