U srpskom knjizevnom jeziku postoje dva izgovora:ekavski i ijekavski.Ova dva vida rezultat su razlicite zamjene nekadasnjeg glasa jata, koji je u ekavskom izgovoru dao e  i u kratkim i u dugim slogovima, dok je u ijekavskom dao je u kratkim i  ije u dugim slogovima. Odnos izmedju jednog i drugog  izgovora najlakse ce se shvatiti ako se uporede ekavski i ijekavski oblici iste rijeci: bezati-bjezati, leto-ljeto, negovati-njegovati, lepa-lijepa.

 

Ekavski se govori u najvecem dijelu Srbije, a ijekavski u Crnoj Gori i u srpskim krajevima Bosne i Hercegovine i Hrvatske (izuzimajuci ekavsko podrucje u istocnoj Slavoniji), kao i u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji.Svaki obrazovani covjek bi trebalo da da u potponosti vlada onim knjizevnim izgovorom kojim se svaodnevno izrazava, ali neophodno je da posjeduje osnovna znanja i o onom drugom, takodje knjizevnom izgovoru.

 

Oba izgovora, ekavski i ijekavski, potpuno su ravnopravna.Nije dopusteno njihovo mijesanje u tekstu ili u govoru, osim u knjoizevnim djelima (iz knizevnosti, pozorista, filma), gdje sluzi kao jedno od znacanih sredstava karakterizacije pojedinih likova.

 

a)ekavski izgovor

 

 Za knjizevni jezik ekavskog izgovora, krakteristicno je da  da nekadasnji glas jat zamijenjen samoglasnikom e: pevati, bleda....

-u oblicima komparativa pridjeva: mudriji, krupniji, stariji.....

-u odricnim oblicima glagola jesam: nisam,  nisi, nije, nismo, niste, nisu.....

-u  mnozinskim oblicima zamjenica i pridjeva: ovih, ovima, dobrima.....

-u imperfektu; tresijah, tresijase.....

 

b)ijekavski izgovor

 

 U knjizevnom jeziku ijekavskog izgovora, stari glas jat dao je ije u dugim slogovima.Ijekavskom ije odgovara dugo ekavsko e: snijeg-sneg, slijep-slep, ponijeti-poneti.....Od ovog osnovnog pravila odstupa se  u onim oblicima i izvedenim rijecima ciji osnovni oblik ima kratko je.Tako prema dugom ekavskom e ne stoji ijekavsko ije nego dugo je:

-u genitivu mnozine imenica: posjed-posjeda, vjera-vjera......

-u oblicima imenica u kojima se dulji je ispred dva suglsnika od kojih je na prvom mjesto n, lj ili r: zasjenak-zasjenka, odjeljak-odjeljka, primjerak-primjerka....

-u glagolskom prilogu proslom: uspjeti-uspjevsi, vidjeti-vidjevsi.....

u nekim izvedenim rijecima: sjena-sjenka, koljeno-koljence....

-u rijecima odmila: djevojka-djeva, djed-djedo....

-u  oblicima glagola koji su izvedeni od rijeci: mjesto, mjera, sjesti: namjestiti-namjestati, zasjesti-zasjedati.....

NAZAD