Tomas Man

Njemacki knjizevnik Thomas Mann rodjen je 6. juna 1875. u Libeku kao drugi sin Johanna Heinricha Manna i Julije da Silva Bruhns. Otac je bio rodjeni Nijemac, a majka je rodjena u Rio de Janeiru kao dijete njemackog doseljenika i Brazilke iz portugalsko-kreolske obitelji. Otac se bavio trgovinom i politikom, a Thomasu je namijenjeno da se nakon zavrsena skolovanja bavi trgovinom. Iako je pohadjao uglednu gimnaziju Katharineum mladi Thomas nije bio zadovoljan stecenim znanjem drzeci kako je nakon svrsetka skolovanja stekao samo neka osnovna znanja.

Kada mu je bilo petnaest godina umire njegov otac, a majka se s mladjom djecom seli na jug Njemacke u München. Nakon zavrsetka skolovanja Tommy, kako su ga zvali u obitelji, dolazi za majkom u Bavarsku. Tu se zaposljava kao cinovnik u uredu jedne osiguravajuce tvrtke kojoj je bio vlasnik ocev prijatelj. No, to nije bio posao koji ga je odvec zanimao. Vise je sklonosti imao kao novinarskom poslu. Stoga je na sveucilistu pohadjao predavanja iz povijesti, gospodarstva i literature. Tada je sa starijim bratom Heinrichom posjetio Italiju i tada objavljuje u Rimu svoju prvu zbriku kratkih prica Mali gospodin Friedemann (1898.). Istovremeno pocinje pisati novelu Buddenbrooksovi koju ce objaviti 1901. i koja ce steci iznimnu popularnost kod citatelja. Samo u Njemackoj biti ce prodanu u vise od milijun primjeraka. Postaje slavan, a 1919. sveuciliste u Bonnu dodjeljuje mu pocasni doktorat.

Obozavao je putovati, tako da mu izbijanje 1. svjetskog rata tesko pada, a vec prvom prilikom nakon svrsetka rata putuje u Nizozemsku, Svicarsku i Dansku. U proljece 1923. putuje u Spanjolsku, a naredne godine gost je novoutemeljenog PEN kluba u Londonu. Dvije godine kasnije (1926.) gost je francuskog odjeljka Carnegie fundacije. Iste godine dobiva i Nobelovu nagradu za knjizevnost za svoje djelo Buddenbrooksovi u kojem opisuje zivot jedne burzujske obitelji kroz nekoliko generacija. Godinu dana kasnije posjecuje Varsavu, a od veljace do travnja 1930. posjecuje Egipat i Palestinu. Osim putovanja volio je i glazbu, ponajvise Wagnerov opus, ali i slikarstvo. Zanima se i za filozofiju, posebice su ga zanimala djela Schopenhauera i Nietzchea. Na svojim putovanjima jednom je prilikom posjetio i Brijune. Medjutim, nije mu se dopalo ono sto je vidio te je lokalno stanovnisto komentirao kao "odrpani puk koji govori nerazumljivim dijalektom", a cjelokupno ozracje je opisao kao "provincijsko austrijsko drustvo".

U veljaci 1905. vjencao se s Katiom Pringsheim, djevojkom iz dobrostojece zidovske obitelji. U tom braku rodjeno je sestero djece (Erika, Klaus, Golo, Monika, Elisabeth, Michael). Iako nije bio politicki snazno angaziran kao njegov otac i brat Mann nakon ubojstvo ministra vanjskih poslova Walthera Rathenaua (1922.) osjeca potrebnu javno prozboriti. U svom govoru Njemacka republika iskazuje svoju potporu demokraciji, liberalizmu i humanizmu. U veljaci 1933. odlazi na predavacku turneju po Svicarskoj. Razvoj dogadjaja u domovini (ucestala uhicenja, sve veca eskalacija nasilja) uvjeravaju ga da je bolje ostati u Svicarskoj. Novi dom nasao je u mjestu Küsnacht gdje ce ostati do 1942. Tri godine nakon sto je napustio Njemacku (1936.) nacisti ga i formalno istjeruju iz Njemacke i oduzimaju mu drzavljanstvo. Vec godinu dana poslije sveuciliste u Bonnu oduzima mu ranije dodijeljeni pocasni doktorat.

Iz Svicarske seli u Kaliforniju u rujnu 1942., a dvije godine kasnije (1944.) stjece americko drzavljanstvo. Prvotno ce se nastaniti u Princetonu , zatim u Pacific Palisadesu (nedaleko Los Angelesa) gdje je bilo stjeciste mnogih njemackih intelektualaca. Cijelo vrijeme djeluje protiv nacista pisanom i izgovorenom rijecju. Po zavrsetku 2. svjetskog rata cesto se vraca u Europu, pa tako 1949. dolazi u obje Njemacke kako bi primio Götheovu nagradu i od zapadnonjemackog Frankfurta i od istocnonjemackog Weimara. Iste godine sveuciliste u Bonnu vraca mu oduzeti pocasni doktorat. U Njemcaku ce cesto navracati, ali vise nikada u njoj nece zivjeti. Na kraju odlucuje se vratiti u Europu, ali u Svajcarsku 1952. Tu ce umrijeti 12. avgusta 1955. u mjestu Kilchberg kraj Züricha te biti sahranjen na mjesnom groblju. Danas se smatra najznacajnijim njemackim piscem XX. stoljeca.

pocetna stranica