Kolos na Rodosu
Rodos je ostrvo iz ostrvske skupine Dedokanez u Egejskom moru. U drevnoj Grckoj Rodos je bio istaknuto srediste grcke i helenisticke kulture. Prema navodima nekog savremenika na bogatom ostrvu Rodos bilo je 3000 kipova, od toga ih je 100 bilo izvanredne velicine. Tu se nalazi i najznamenitiji kip, orijaski Kolos, skulptura boga Sunca Heliosa. Pretpostavlja se da je stajao na ulazu u luku grada Rodosa.
Helije je bio zastitnik grada. Po mitu, Helije je dobio ostrvo od Zeusa, buduci da ga je Zeus zaboravio pri podjeli ostrva i gradova ostalim bozanstvima. Da mu se oduzi obecao mu je svako novo ostrvo. Tako je prvi niknuo Rodos i pripao Heliju. U grckoj mitologiji Helije je bog Sunca, sin Titana Hiperiona i Titanide Teje pa cesto i njega smatraju Titanom. On, kao bog sunca, svaki se dan u svojim sjajnim kolima i konjima koji sipaju vatru vozi gore-dolje: rano jutrom izlazi iz valova Okeana, a uvece se ponovno spusta u njih. Helijem su se stari zaklinjali, jer on kao Svevidni iznosi na vidjelo skrivenu krivicu. Najavljuje ga sestra Eoja (lat. Zora). Sestra Helijeva je i Selena (lat. Luna), boginja Mjeseca koja se polako vozi po nocnom nebu, a vuku je dvije bijele krave. Od Helijeve djece su najpoznatiji: Faetont, Ejet i Kirka.
Odluku da podignu gigantski kip donijeli su stanovnici Rodosa po predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem. Naime, malo ostrvo Rodos sastojao od tri grada drzave: Ialisosa, Kaimeirosa, Lindosa. 408. godine prije nove ere ujedinivsi se, stvorili su jednu teritoriju sa glavnim gradom Rodosom. Grad se razvijao i imao jake ekonomske veze sa svojim glavnim saveznikom Ptolomejem I Soterom. Rodjani su iz Egipta uvozili i zito. 305. godine prije nove ere rivali Ptolomejevica, Antigonidi iz Makedonije opsjeli su Rodos u pokusaju da slome Rodsko-Egipatsko saveznistvo. Nikad nisu uspjeli slomiti otpor Rodjana ni prodrijeti do grada te su po sklopljenom primirju 304. godine prije nove ere kralj Demetrije i njegova vojska ostavili obilje ratne opreme za sobom. Na narodnom skupu je bilo odluceno da se novac dobiven od prodaje ratne opreme iskoristi za podizanje kipa bogu Heliju, zastitniku grada koji ih je i ovom prilikom sacuvao od neprijatelja.
Podizanje Kolosa bilo je povjereno Haresu iz Linda. Kipar je prvo trebao stanovnicima pokazati kako je zamislio da ce izgledati njihov zastitnik. S prvim je nacrtima zapoceo 291. godine prije nove ere. Skicirao je Helija kao visokog i vitkog mladica sa svijetlim vijencem na glavi, po uzoru na Homerove opise. Nakon svih priprema Hares je sa oko stotinjak radnika zapoceo gradnju. Podnozje je bilo isklesano od bijelog mramora, a kip je bio ucvrscen zeljezom jer je bio vrlo tezak. Prvo su bili pricvrsceni zglobovi i stopala. Kostur kipa je bio od zeljeza i kamena, zatim je oblozen glinom pa tankim slojem voska te opet glinom kako bi gornji sloj bio sto pricvrsceniji. Hares je odlucio koristiti tanke listove bronze za vanjski dio kipa, zbog tezine. Za osnovu Kolosa postavljena su tri masivna stupa od kamena sastavljenih od cetiri kamene ploce ucvrscene zeljezom. Da bi se dosegnulo do visih dijelova, oko kipa je bila izgradjena rampa koja je kasnije bila otklonjena. Rad na Kolosu je odmicao vrlo sporo. U podnozju kipa se cak formiralo malo naselje u kojem su zivjeli slobodni robovi i bili pri ruci kiparu. Ukratko, citava izgradnja je trajala 12 godina.
Kolos kad je bio dovrsen 282. godine prije nove ere dosezao je oko 35m i bio je, kako se smatra, postavljen na obali zaliva; na odabranom mjestu u luci i to u stavu raskoraka. No s obzirom na visinu i sirinu prolaza u luku takav, stav je vrlo malo vjerojatan. Stavise, sruseni bi Kolos blokirao ulaz u luku. Po nekim istrazivanjima lokacija je na istocnom rtu luke ili cak malo dalje, u unutrasnjosti.
Svakako, kip je plijenio svojim preciznim proporcijama i monumentalnoscu sve do 226. godine prije nove ere kad je jaki potres pogodio Rodos. Grad je bio razrusen, a Kolos je bio slomljen u najosjetljivijim tackama: koljenima. Poslije ovog strasnog potresa stanovnistvu Rodosa pristizala je materijalna pomoc. Cak je egipatski faraon Ptolomej III (246.-221. god.p.n.e.) poslao pomoc za ponovnu rekonstrukciju Kolosa, no kip nisu mogli pomaknuti sa zemlje. Ni kasniji pokusaji obnove nisu bili uspjesniji. Ali, i onako lezeci Kolos je impresionirao svojim divovskim razmjerima. Ostaci su tako lezali sve do 97. god.p.n.e. kada su ih arapski osvajaci rastavili i prodali nekom zidovskom trgovcu iz Sirije. Sacuvano je svjedocanstvo da su dijelovi bili prenoseni na ledjima 900 kamila. Tako se izgubio svaki trag Kolosu.
Iako vise ne postoji, uspomene na tog diva su ostale, sacuvale su se i u svakidasnjem govoru. Kaze se da je nesto kolosalno kad zapanjuje svojom velicinom. Kolos je inspirirao i mnoge umjetnike danasnjice, npr. Augusta Bartholdija poznatog po svome radu; “Kip Slobode”.