Leonardovi pronalasci

Leonardo je bio fasciniran letenjem i stvorio je nekoliko mašina od kojih i nacrt za helikopter koji bi bio pokretan sa 4 čoveka i koji ne bi mogao da poleti ali i neke mašine koje bi vjerovatno mogle poleteti. Osim toga što je sastavio nacrte koji imitiraju ptičija krila predlagao je i nacrte sa krilima slijepog miša.

U slojim billeškama se osvrće i na ideje o padobranu koji je razrađivao samo teoretski. Kao pogon za svoje mašine je upotrebljavao ljudsku silu iako je znao da to može da se razmatra i funkcioniše samo kao teorija.

Pronašao je anemometar za određivanje smjera vjetra i bio je to jako značajan pronalazak koji je poboljšavao bezbednost letova, radio je i na instrumentu koji meri brzinu vjetra kao i instrumentu koji je trebao da odrješuje vodoravnost letova.

Njegovi dnevnici sadrže i nekoliko pronalazaka vojnih mašina kao na primjer automatima opremljeni tenk koji se pokreće snagom ljudi ili konja ili kasetiranu bombu i to iako je smatrao rat za najgoru ljudsku osobitost i djelatnost. Konstruisao je nešto kao top koji je podešavao ugao svoga dejstva, bio pokretan i bio upotrebljiv u ratu. Njegove ideje dale su osnov današnjem oružju kao revolveri, automati.

Stvorio je radove i projekte koji i ako nisu bili propraćeni matemetičkim računicama kazuju da je Leonardo poznavao zakonitosti i značaj aerodinamike.

Dalji pronalasci se odnose na podmornicu, na ozubljenu mašinu koje se može smatrati prvim kalkulatorom i automobil koji bi bio pokretan pomoću opruga. Planirao je industrijsko zagrijavanje vode pomoću sunčane energije i paraboličkih ogledala. Pronašao je skafander koji je razradio u svojim studijama i ako se sastojao samo od zvona za glavu i plinajućih plutvi. Posle je dodao i koženo odelo za plivanje u vodi. Isto tako je konstruisao i bušilicu koja se sastojala od mehanizma sa točkićima i imala je glavu.

Od daljih pronalazaka koje su našli primjenu u današnjem vremenu bila je hidraulična pila. Imao je sistem klimatizacije koji bi redukovao jake promjene klime i koje bi pogubno uticale na njegov laboratorijum. Mjerio je vlažnost vazduha na osnovu mjerenja u vidu neke vrste vagice - vune i voska i razlike u težini kada vuna povlači vlagu koja se prikazivala na jednoj skali.