POL SEZAN

Suprotno impresionistima koji su unistili I predmet I prostor, izjednacavajuci ih istim mrljama boje I svijetlosti, Sezan je, poslije dugog I mukotrpnog rada, stvorio slikarstvo ravnoteze, cvrstine I geometrijske stvarnosti. Generacije slikara ucile su sa Sezanovih slika da geometrija ne sluzi samo za oznacavanje nedoglednih perspectva nego da se ona primjenjuje I na predmete. Zatim su shvatili da poredak na Sezanovim slikama nije kao u prirodi I da slikar stvara oblike I poredak kakvih u prirodi nema vec kakvi postoje u duhu slikara. Tako po Sezanu slika pokazuje rezisersku sposobnost duha samog umjetnika. Ovim je Sezan postavio osnove modernoj estetici koja umjetnicko djelo vidi kao novu stvarnost kakve u prirodi nije bilo prije nego sto ju je duh uumjetnika materijalizovao I opredmetio.

Za Sezana oblik I boja su medjusobno zavisni I tek "kad boja dobije svoj puni zvuk, I oblik ce dobiti svoju punocu". Od tacnig odnosa boja na Sezanovim slikama zavise cvrstina I volumen oblika. Da bi zadovoljio svoju potrebu za konstrukcijom, Sezan je predmete iz prirode razlagao na osnovne geometrijske oblike-kocku, loptu I valjak, koji su bili dovoljno veliki da boja dobije svoj puni zvuk, ali dovoljno mali da, slicno opeci ili kamenom bloku na gradjevini, ostvare punocu I cvrstinu oblika. On nije modelirao predmet svijetlo-tamnim na klasican nacin, vec ga je modulirao bojom kao osnovnom gradjom slike rasporedjenom u odredjene geometrijske planove. Otuda povrsine Sezanovih slika imaju mozaicku strukturu obojenih plocica.
 

Pocetak