1. Šta je kapital ?

Opsta formula kapitala

Robni promet je polazna tačka kapitala. Proizvodwa roba i razvijeni robni promet, trgovina, sačiwavaju istorijske pretpostavke iz kojih on izrasta. Svjetska trgovina i svjetsko tržište otvaraju u 16. vijeku modernu istoriju kapitala.
U istorijskom pogledu kapital stupa naspram zemqišne svojine svuda u prvi mah u obliku novca, kao novčani imetak, kao trgovački i zelenaški kapital ( *Nema zemqe bez gospodara*, *Novac nema gospodara*).
Novac je prvi oblik u kome se kapital javqa. Svaki novi kapital u početnoj fazi stupa na tržište kao novac koji putem određenih procesatreba da se pretvori u kapital.
Novac kao novac i novac kao kapital razlikuju se isprva samo različitim oblikom svoga prometa.
Neposredni oblici robnog prometa su : R-N-R odnosno prodavawe radi kupovawa i N-R-N odnosno kupovawe radi prodavawa. Novac, koji u svom kretawu opisuje ovaj posqedwi krug, pretvara se u kapital, postaje kapital, pa je već i po svojoj odredbi kapital.
Ako fiksiramo posebne pojavne oblike koje vrijednost naizmjenično uzima u kružnom toku svog života oplođuju se , dobićemo ova objašwewa : kapital je novac, kapital je roba. U stvari, vrijednost ovdje postaje subjekt procesa u kome stalno mijewajući oblike novca i robe, ona mijewa i samu svoju veličinu, te se kao višak vrijednosti odvaja od same sebe kao prvobitne vrijednosti odnosno oplođuje samu sebe.
Kretawe u kojem vrijednost dodaje sebi višak vrijednosti weno je sopstveno kretawe, weno sopstveno oplođavawe, dakle samooplođavawe. Ona je dobila tajno svojstvo da rađa vrijednost, jer jeste vrijednost.
Vrijednost je ekspanzivni subjekt koji nosi čitav proces, u kome čas uzima a čas skida novčani i robni oblik, održavajući se i šireći se u tom mijewawu. Vrijednosti je prije svega potreban samostalan oblik kojim će se utvrditi wena identičnost sa wom samom. Ona ovaj oblik ima samo u novcu. Zbog toga novac i čini polaznu i završnu tačku svakog procesa oploćavawa vrijednosti.
Vrijednost postaje, dakle , dejstvujuća vrijednost, dejstvujući novac, a kao takva kapital. Ona dolazi iz prometa i ide ponovo u promet, održava se i umnožava u prometu.
Dakle, kapital je vrijednost koja se neprekidno umnožava.
N-N*, novac koji koti novac- tako glasi opis kapitala iz usta wegovih prvih tumača, merkantilista.
Istina, kupovati da bi se prodavalo skupqe, N - R - N* , izgleda da je oblik svojstven samo trgovačkom kapitalu, ali je slično i sa industrijskim kapitalom.
Najzad, u kamatonosnom kapitalu promet N - R - N* predstavqa se skraćeno kao
N - N* , novac jednak većoj sumi novca, jednak vrijednosti većoj od same sebe.
Prema tome, N - R - N* je stvarno opšta formula kapitala kakav se neposredno pokazuje u oblasti prometa.

Protivrječnosti opšte formule

Prometni oblik u kojem se novac preobražava u kapital protivrječi svima ranije izloženim zakonima o prirodi robe, vrijednosti, novca i samog prometa. Ono što ga razlikuje od prostog robnog prometa jeste obrnuti red kojim teku ista dva suprotna procesa, prodaja i kupovina.
Pa kako bi ovakva čisto formalna razlika čarobwački izmjenila prirodu tih procesa ?
To nije sve. Ovaj obrnuti redosqed postoji samo za jednog među trojicom poslovnih prijateqa koji jedan s drugim trguju. Kao kapitalista kupujem robu od A i preprodajem je B-u, dok kao prost vlasnik robe prodajem robu B-u, a onda kupujem robu od A. Za moje poslovne prijateqe A i B ova razlika ne postoji. Oni istupaju samo kao kupac i prodavac robe.