PRVI BALKANSKI RAT
Prvom
balkanskom ratu je prethodilo stvaranje Balkanskog saveza izmedju Srbije,Crne Gore,
Grcke i
Bugarske. Osnovu tog saveza cino je sporazum
izmedju Srbije i Bugarske 13.03.1912.god.
na osnovu kojeg je rijeseno pitanje Makedonije, na koju su polagale pravo i Srbija i
Bugarska. Bugarskoj bi pripala teritorija istocno od Rodopa i rijeke Strume, Srbiji
teritorija zapadno i sjevero-zapadno od Sar planine. Status sporne oblasti izmedju
ce biti rijesen poslije rata stvaranjem autonomne oblasti ili podjelom linijom Kriva
Palanka-Veles-Ohrid. Ako ni to ne bi bilo ostvarljivo predvidja se posredovanje (u vidu
arbitraze) ruskog cara. Nakon toga potpisana je vojna konvencija. Prema njenim odredbama
ucesce bugarske vojske trebalo je da bude opseznije i znacajnije na marickom
ratistu, a ucesce srpske vojske na vardarskom ratistu.
Ciljevi balkanskog saveza:
Oslobadjanje balkanskog poluostrva od visevjekovne turske
vladavine
Sprecavanje prodora austrougarskog uticaja prema jugu
Rusenje feudalnog sistema
8.10.1912.god.
Crna Gora objavljuje rat Turskoj. 17./18.10. to su uradile i ostale clanice balkanskog
saveza.
Srpska
vojska je napredovala prema Vardaru, Kratovu i Sandzaku.Do prve velike bitke doslo je
vec
23. i 24. oktobra 1912.god. kod Kumanova. U njoj je Turska vojska pretrpjela veliki poraz.
Kumanovska bitka je pokazala da srpska vojska ima veoma sposobne komandante, kao
sto su
bili general Stepa Stepanovic i Petar Bojovic. Dva dana poslije Kumanovske bitke
oslobodjeno je Skoplje. Od 16. do 18. novembra srpska vojska je jos jednom porazila srpsku
vojsku na prilazima Bitolju. Tako je Turska vojska u Makedoniji bila konacno razbijena i
porazena.
Srpska vojska je uspjesno napredovala i
prema Sandzaku. Spojila se sa crnogorskom vojskom koja je tamo dejstvovala, a zatim preko
sjeverne Albanije izbila na Jadransko more i pridruzila se crnogorskoj vojsci koja je
opsijedala Skadar.
Bugarska vojska je
porazila tursku vojsku kod Kirk-Kilisa i Lile-Burgasa, ali je njeno napredovanje
zaustavljeno na utvrdjenju Cataldza kod Jedrena. Na zahtjev bugarske
vrhovne komande , srpska vojska je odmah poslije kumanovske bitke uputila
veci
vojni odred pod komadnom generala Stepe Stepanovica kao pomoc bugarskoj vojsci koja je
napadala Jedrene. Napad na Jedrene izvrsen je krajem novembra 1912.god. ali nije
uspio.
Grci su krajem oktobra i tokom
novembra1912. zauZeli znatan dio Egejske Makedonije sa Solunom i Epirom, i opseli
utvrdjeni
grad Janjinu.
Turska je bila
primorana na tromjesecno primirje 3.12.1912. Posto nije pristala na zahtjev saveznika da
im se pored zauzetih teritorija predaju opsednuti gradovi i neke jos neosvojene oblasti
rat je nastavljen.
Zajednickim naporima bugarske i srpske
vojske zauzeto je Jedrene, a Crnogorci su uz velike ljudske gubitke osvojili Skadar.
Prvi Balkanski
rat zavrsen je 30.5.1913. Londonskim mirom, koji je nametnut balkanskim saveznicama
od strane velikih sila, prije svega Austrougarske, kojoj je teritorijalno prosirena
i osnazena Srbijabila mocna prepreka njenom prodiranju ka Solunu i dalje prema Bliskom
Istoku.Nastojala je da svim sredstvima, ukljucujuci i pretnju ratom, sprijeci izlazak
Srbije na more.
Turska se odrekla svih teritorija na
Balkanskom poluostrvu zapadno od linije Enos-Midia.
Grcka je dobila Krit i neka ostrva u
Egejskom moru.
Srbija
ne izlazi na more.
Stvorena je autonomna Albanija,
drzava
koja je bila pod uticajem Austrougarske.
Znacaj PRVOG BALKANSKOG RATA:
DRUGI BALKANSKI RAT
Londonskim ugovorom nisu bila rijesena sporna
pitanja medju balkanskim saveznicima. NJihovi interesi su i dalje bili suprostavleni. Zbog
sukoba izmedju Srbije i Bugarske oko Makedonije, Balkanski savez se ubrzo raspao.
Doslo je
do medjusobnog obracuna doskorasnjih saveznika, u koji su se umijesale Turska i Rumunija.
Srbija
je zahtijevala preispitivanje ranijeg ugovora sa Bugarskom o podjeli osvojenih teritorija,
iznoseci sljedece razloge:
odlukama velikih sila Srbiji je
onemogucen izlaz na more
stvaranjem albanske
drzave Srbija
je ostala bez znatnog dijela teritorije koja je trebalo po ugovoru da joj pripadne , dok
je Bugarska u Trakiji dobila vise nego sto je bilo predvidjeno
tokom rata Bugarska nije
izvrsila
svoje obaveze na vardarskom ratistu. Osim toga, Srbija joj je poslala u pomoc pod Jedrene
veci vojni odred i opsadnu artireljiju, sto nije bilo predvidjeno sporazumom.
Istovremeno, postajao je i sukob
izmedju Bugarske i Grcke, takodje oko podjele osvojene teritorije. Bugarska je isticala
pravo na Solun i neke oblasti u egejskom primorju koje je osvojila grcka vojska.
Protivrjecne i pogorsane odnose
medju saveznicima nastojala je da iskoristi Austrougarska. Podrzavala je teritorijalne
zahtjeve Bugarske u zelji da razbije Balkanski savez. Atanta je, a posebno Rusija,
nastojala da ga sacuva kao prepreku austrougarskom prodiranju na istok.
U takvim okolnostima
doslo je do priblizavanja Srbije
i Grcke, koje su 1. juna 1913. sklopile ugovor o prijateljstvu, a zatim i Vojnu
konvenciju. One su jedna drugoj garantovale zauzete teritorije u minulom ratu i uzajamnu
pomoc u slucaju bugarskog napada. Za potrebe srpske spoljne trgovine obezbijedjen je
slobodan promet preko Soluna za narednih 50 godina.
Iako Rumunija nije ucestvovala u
Prvom balkanskom ratu, ona je nagovjestavala da ce zahtijevati da joj Bugarska ustupi
juznu Dobrudzu i da ce se umijesati u ratni sukob ako do njega dodje medju saveznicima.
Crna
Gora se solidarisala sa Srbijom i mobilisala jednu diviziju kao pomoc srpskoj vojsci.
Suprotnosti i sporovi medju balkanskim saveznicima bili su brojni. U Srbiji i Bugarskoj
jacale su struje koje su zagovarale cak i oruzanu akciju za ostvarenje svojih stavova i
interesa. Tezeci da izbjegne ratni sukob sa Bugarskom, Srbija je prihvatila posredovanje
ruskog cara u pronalazenju obostrano prihvatljivog rjesenja u Makedoniji. Medjutim,
bugarska vojska je iznenada, u noci izmedju 29. i 30. juna 1913, napala srpku i
grcku
vojsku, cime je zapoceo Drugi balkanski rat.
TOK RATA I
BUKURESKI MIR
U sedmodnevnim vojnim sukobima, u
kojima je bilo veljkih gubitaka na obe strane, srpska vojska je na Bregalnici(u
istocnoj
Makedniji) potpuno porazila bugarsku vojsku. Grci su takodje potukli bugarsku vojsku. Tada je Rumunija iskoristila tezak polozaj Bugarske i 10. jula
objavila joj rat. NJena je vojska prodrla u juznu Dobrudzu, istovremeno presla Dunav i
napredovala ka Sofiji. Konacno je i Turska 15. jula 1913. napala Bugarsku i zauzela
Jedrene. Suocena sa porazima na svim stranama, Bugarska je bila primorana da
trazi
mir. Mirovni pregovori zaracenih strana zapoceli su
krajem jula, a okoncani 10. avgusta 1913. zakljucenjem mira u Bukurestu.
Za vrijeme mirovnih pregovora,
Austrougarska je bila spremna da opet direktno intervenise protiv Srbnije, a u korist
Bugarske, ali je u tome nisu podrzavale NJemacka i Italija. Rusija je podrzala zahtjev
Bugarske da dobije izlaz na Egejsko more, ali se tome suprostavila Francuska, koja je
podrzala Grcku.
Bukureskim
mirom Srbija i Crna Gora su teritorijalno prosirene. Srbija je dobila Vardarsku Makedoniju
i Kosovo, a Crna Gora Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Rozanj, Plav, Gusinje,Pec, \akovicu,
Tuzi i dio Skadarskog jezera. Znacajno je da su na osnovu tih prosirenja Srbija i Crna
Gora uspstavle zajednicku granicu u Sandzaku.
Grcka je dobila Egejsku Makedoniju
i dio zapadne Trakije, a Rumunija juznu Dobrudzu. Turska je uspjela da povrati zapadnu
Trakiju i Jedrene. Naravno podjelom teritorija najvise je ostecena Bugarska.
ZNACAJ I POSLJEDICE
DRUGOG BALKANSKOG RATA
Za razliku od oslobodilackog
obiljezja Prvog balkanskog rata, Drugi balkanski rat je predstavljao bratoubilacku borbu,
podstaknutu zavojevackim i sebicnim teznjama burzoazije balkanskih naroda i njihovih
dinastija. Zavrsetkom ovog rata ptvrdjena je teritorijalna podijeljenost makedonskog
stanovnistva, nacionalno jos nekonstituisnog. Ono je dospijelo u sastav triju balkanskih
drzava, a to je usporilo njegovo formiranje kao posebnog juznoslovenskog naroda.
Uspjesi
Srbije i Crne Gore u balkanskim ratovima podsticali su narodnooslobodilacke teznje
jugoslovenskih naroda u Austrougarskoj. Zato su odnosi izmedje Austrougarske i Srbije
poslije balkanskih ratova postali jos zaostreniji, sto ce produbiti vec postojece
suprotnosti izmedju Atante i Centralnih sila.
Poslije zavrsetka balkanskih
ratova, Srbija i Crna Gora su preduzele zakonske i druge mjere na novooslobodjenim
teritorijama radi ukidanja zatecenih feudalnih odnosa, modernizacije upravnog aparata i
naseljavanja napustenog zemljista. U tom pogledu postignuti su veoma skromni rezultati jer
je ubrzo izbio Prvi svjetski rat.
|
|