PRVI BALKANSKI RAT

Prvom balkanskom ratu je prethodilo stvaranje Balkanskog saveza izmedju Srbije,Crne Gore, Grcke i Bugarske. Osnovu tog saveza cino je sporazum izmedju Srbije i Bugarske 13.03.1912.god. na osnovu kojeg je rijeseno pitanje Makedonije, na koju su polagale pravo i Srbija i Bugarska. Bugarskoj bi pripala teritorija istocno od Rodopa i rijeke Strume, Srbiji teritorija zapadno i sjevero-zapadno od Sar planine. Status sporne oblasti izmedju ce biti rijesen poslije rata stvaranjem autonomne oblasti ili podjelom linijom Kriva Palanka-Veles-Ohrid. Ako ni to ne bi bilo ostvarljivo predvidja se posredovanje (u vidu arbitraze) ruskog cara. Nakon toga potpisana je vojna konvencija. Prema njenim odredbama ucesce bugarske vojske trebalo je da bude opseznije i znacajnije na marickom ratistu, a ucesce  srpske vojske na vardarskom ratistu.

Ciljevi balkanskog saveza:

  • Oslobadjanje balkanskog poluostrva od visevjekovne turske vladavine

  • Sprecavanje prodora austrougarskog uticaja prema jugu

  • Rusenje feudalnog sistema 

8.10.1912.god. Crna Gora objavljuje rat Turskoj. 17./18.10. to su uradile i ostale clanice balkanskog saveza.

Srpska vojska je napredovala prema Vardaru, Kratovu i Sandzaku.Do prve velike bitke doslo je vec 23. i 24. oktobra 1912.god. kod Kumanova. U njoj je Turska vojska pretrpjela veliki poraz. Kumanovska bitka je pokazala da srpska vojska ima veoma sposobne komandante, kao sto su bili general Stepa Stepanovic i Petar Bojovic. Dva dana poslije Kumanovske bitke oslobodjeno je Skoplje. Od 16. do 18. novembra srpska vojska je jos jednom porazila srpsku vojsku na prilazima Bitolju. Tako je Turska vojska u Makedoniji bila konacno razbijena i porazena. 

Srpska vojska je uspjesno napredovala i prema Sandzaku. Spojila se sa crnogorskom vojskom koja je tamo dejstvovala, a zatim preko sjeverne Albanije izbila na Jadransko more i pridruzila se crnogorskoj vojsci koja je opsijedala Skadar.

Bugarska vojska je porazila tursku vojsku kod Kirk-Kilisa i Lile-Burgasa, ali je njeno napredovanje zaustavljeno na utvrdjenju Cataldza kod Jedrena. Na zahtjev bugarske vrhovne komande , srpska vojska  je odmah poslije kumanovske bitke  uputila veci vojni odred pod komadnom generala Stepe Stepanovica kao pomoc bugarskoj vojsci koja je napadala Jedrene. Napad na Jedrene izvrsen je  krajem novembra 1912.god. ali nije uspio. 

Grci su krajem oktobra i tokom novembra1912. zauZeli znatan dio Egejske Makedonije sa Solunom i Epirom, i opseli utvrdjeni grad Janjinu.

Turska je bila primorana na tromjesecno primirje 3.12.1912. Posto nije pristala na zahtjev saveznika da im se pored zauzetih teritorija predaju opsednuti gradovi i neke jos neosvojene oblasti rat je nastavljen.

Zajednickim naporima bugarske i srpske vojske zauzeto je Jedrene, a Crnogorci su uz velike  ljudske gubitke osvojili Skadar.

Prvi Balkanski rat zavrsen je  30.5.1913. Londonskim mirom, koji je nametnut balkanskim saveznicama od strane velikih sila, prije svega Austrougarske, kojoj je teritorijalno prosirena i osnazena Srbijabila mocna prepreka njenom prodiranju ka Solunu i dalje prema Bliskom Istoku.Nastojala je da svim sredstvima, ukljucujuci i pretnju ratom, sprijeci izlazak Srbije na more.

Turska se odrekla svih teritorija na Balkanskom poluostrvu zapadno od linije Enos-Midia.

Grcka je dobila Krit i neka ostrva u Egejskom moru.

Srbija ne izlazi na more.

Stvorena je autonomna Albanija, drzava koja je bila pod uticajem Austrougarske.

Znacaj PRVOG BALKANSKOG RATA:

  • oslobadjanje balkanskih naroda od turske vlasti

  • ukidanje feudalnog sistema

 

DRUGI BALKANSKI RAT

Londonskim ugovorom nisu bila rijesena sporna pitanja medju balkanskim saveznicima. NJihovi interesi su i dalje bili suprostavleni. Zbog sukoba izmedju Srbije i Bugarske oko Makedonije, Balkanski savez se ubrzo raspao. Doslo je do medjusobnog obracuna doskorasnjih saveznika, u koji su se umijesale Turska i Rumunija.

Srbija je zahtijevala preispitivanje ranijeg ugovora sa Bugarskom o podjeli osvojenih teritorija, iznoseci sljedece razloge:

  • odlukama velikih sila Srbiji je onemogucen izlaz na more
  • stvaranjem albanske drzave Srbija je ostala bez znatnog dijela teritorije koja je trebalo po ugovoru da joj pripadne , dok je Bugarska u Trakiji dobila vise nego sto je bilo predvidjeno
  • tokom rata Bugarska nije izvrsila svoje obaveze na vardarskom ratistu. Osim toga, Srbija joj je poslala u pomoc pod Jedrene veci vojni odred i opsadnu artireljiju, sto nije bilo predvidjeno sporazumom.

Istovremeno, postajao je i sukob izmedju Bugarske i Grcke, takodje oko podjele osvojene teritorije. Bugarska je isticala pravo na Solun i neke oblasti u egejskom primorju koje je osvojila grcka vojska.

Protivrjecne i pogorsane odnose medju saveznicima nastojala je da iskoristi Austrougarska. Podrzavala je teritorijalne zahtjeve Bugarske u zelji da razbije Balkanski savez. Atanta je, a posebno Rusija, nastojala da ga sacuva kao prepreku austrougarskom prodiranju na istok.

U takvim okolnostima doslo je do priblizavanja Srbije i Grcke, koje su 1. juna 1913. sklopile ugovor o prijateljstvu, a zatim i Vojnu konvenciju. One su jedna drugoj garantovale zauzete teritorije u minulom ratu i uzajamnu pomoc u slucaju bugarskog napada. Za potrebe srpske spoljne trgovine obezbijedjen je slobodan promet preko Soluna za narednih 50 godina.

Iako Rumunija nije ucestvovala u Prvom balkanskom ratu, ona je nagovjestavala da ce zahtijevati da joj Bugarska ustupi juznu Dobrudzu i da ce se umijesati u ratni sukob ako do njega dodje medju saveznicima.

Crna Gora se solidarisala sa Srbijom i mobilisala jednu diviziju kao pomoc srpskoj vojsci. Suprotnosti i sporovi medju balkanskim saveznicima bili su brojni. U Srbiji i Bugarskoj jacale su struje koje su zagovarale cak i oruzanu akciju za ostvarenje svojih stavova i interesa. Tezeci da izbjegne ratni sukob sa Bugarskom, Srbija je prihvatila posredovanje ruskog cara u pronalazenju obostrano prihvatljivog rjesenja u Makedoniji. Medjutim, bugarska vojska je iznenada, u noci izmedju 29. i 30. juna 1913, napala srpku i grcku vojsku, cime je zapoceo Drugi balkanski rat.

TOK RATA I BUKURESKI MIR

U sedmodnevnim vojnim sukobima, u kojima je bilo veljkih gubitaka na obe strane, srpska vojska je na Bregalnici(u istocnoj Makedniji) potpuno porazila bugarsku vojsku. Grci su takodje potukli bugarsku vojsku. Tada je Rumunija iskoristila tezak polozaj Bugarske i 10. jula objavila joj rat. NJena je vojska prodrla u juznu Dobrudzu, istovremeno presla Dunav i napredovala ka Sofiji. Konacno je i Turska 15. jula 1913. napala Bugarsku i zauzela Jedrene. Suocena sa porazima na svim stranama, Bugarska je bila primorana da trazi mir. Mirovni pregovori zaracenih strana zapoceli su krajem jula, a okoncani 10. avgusta 1913. zakljucenjem mira u Bukurestu.

Za vrijeme mirovnih pregovora, Austrougarska je bila spremna da opet direktno intervenise protiv Srbnije, a u korist Bugarske, ali je u tome nisu podrzavale NJemacka i Italija. Rusija je podrzala zahtjev Bugarske da dobije izlaz na Egejsko more, ali se tome suprostavila Francuska, koja je podrzala Grcku.

Bukureskim mirom Srbija i Crna Gora su teritorijalno prosirene. Srbija je dobila Vardarsku Makedoniju i Kosovo, a Crna Gora Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Rozanj, Plav, Gusinje,Pec, \akovicu, Tuzi i dio Skadarskog jezera. Znacajno je da su na osnovu tih prosirenja Srbija i Crna Gora uspstavle zajednicku granicu u Sandzaku.

Grcka je dobila Egejsku Makedoniju i dio zapadne Trakije, a Rumunija juznu Dobrudzu. Turska je uspjela da povrati zapadnu Trakiju i Jedrene. Naravno podjelom teritorija najvise je ostecena Bugarska.

ZNACAJ I POSLJEDICE DRUGOG BALKANSKOG RATA

Za razliku od oslobodilackog obiljezja Prvog balkanskog rata, Drugi balkanski rat je predstavljao bratoubilacku borbu, podstaknutu zavojevackim i sebicnim teznjama burzoazije balkanskih naroda i njihovih dinastija. Zavrsetkom ovog rata ptvrdjena je teritorijalna podijeljenost makedonskog stanovnistva, nacionalno jos nekonstituisnog. Ono je dospijelo u sastav triju balkanskih drzava, a to je usporilo njegovo formiranje kao posebnog juznoslovenskog naroda.

Uspjesi Srbije i Crne Gore u balkanskim ratovima podsticali su narodnooslobodilacke teznje jugoslovenskih naroda u Austrougarskoj. Zato su odnosi izmedje Austrougarske i Srbije poslije balkanskih ratova postali jos zaostreniji, sto ce produbiti vec postojece suprotnosti izmedju Atante i Centralnih sila.

Poslije zavrsetka balkanskih ratova, Srbija i Crna Gora su preduzele zakonske i druge mjere na novooslobodjenim teritorijama radi ukidanja zatecenih feudalnih odnosa, modernizacije upravnog aparata i naseljavanja napustenog zemljista. U tom pogledu postignuti su veoma skromni rezultati jer je ubrzo izbio Prvi svjetski rat.