RELJEF

U reljefu Juzne Amerike izdvajaju se: visoki vijenac Anda na zapadu, stare gromadne planine s visoravnima, na sjeveru Gvajanske i u sredisnjem i istocnom dijelu Brazilske kao i prostrane nizije: Amazonska, Ljanos, Gran Cako, Pampas, Patagonija. 

   Andi, Cordilleras de Los Andes
Visoki planinski lanac na zapadu Juzne Amerike. Proteze se duzinom preko 7000 km pravcem sjever-jug duz Tihookeanske obale do Panamske prevlake i Karipskog mora na sjeveru, do rta Ornosa na krajnjem jugu americkog kontinenta. Andi cine neprekidan planinski lanac sirok do 900 km. Ostro odvajaju veoma uzan juznoamericki primorski tihookeanski pojas od velikih slivova rijeka  Orinoko, Amazon, Parana, i drugih pritoka Atlantskog okeana, kao i prostrane nizije u istocnoj polovini Juzne Amerike.Geoloski sastav Anda cine naslage iz paleozojskog,mezozojskog i kenozojskog doba, kroz koje je na velikom prostoru prodrlo vulkansko kamenje.
Po sirini se dijeli na tri pojasa: istocni-znacajan po rudama,unutrasnji(sredisnji) koji cini glavni greben i zapadni pojas koji je primorski. Po pravcu pruzanja Andi se takodje dijele na tri dijela i to na: juzni, srednji i sjeverni dio. Sjeverna polovina Anda je poznata pod nazivom Kordiljeri.                                                                                                       

   Gvajanske i Brazilske planine i visoravni
Dve skupine starih gromadnih planina sa istoimenim visoravnima koje ih okruzuju, cine jedan od tipova reljefa Juzne Amerike. Gvajanski dio je na sjeveru, brazilski pokriva istocni dio u sredisnjem dijelu Juzne Amerike: to su veoma stare visoravni jako snizene i uravnjene. Sa tih valovitih povrsi izdizu se uzvisenja i planinski vrhovi do 2 800 m visine.       

                    Brazilija zahvata prostor izmedju Amazonije, rijeke Medejre, Paragvaja, Urugvaja, Atlantskog okeana. Dijeli se na dva razlicita dijela: Atlantsku oblast na istoku i unutrasnju visoravan. Dijele ih priblizno rijeke Poranaiba, San Fransisko,Porana.

                   Gvajanska visija i planine- Visoravan se prostire u jugoistocnom dijelu Venecuele. Gradjena je pretezno od stare kristalne mase, prosjecne nadmorske visine 500-800 m, sa vise planinskih uzvisenja, visine od 1 500 - 1 800 m i sa nekoliko vrhova iznad 2 000 m. Najvisi vrh je Roraima 2772 m. U granicnom pojasu Venecuela - Brazil prostiru se planine Siera Pakaraima i Siera Tapirapeko koje cine vododijelnicu izmedju rijeka Amazon i Orinoko. Gvajanska oblast je obrasla gustom sumom.                                                                                          

   Ravnice
Atlantska obala Juzne Amerike slabo je razudjena, ali se prema njoj otvaraju vece ravnice sliva triju velikih rijeka: Orinoko, Amazon i Parana. Ravnica oko rijeke Orinoko na sjeveru ili Ljanos; ravnica oko rijeke Amazon ili Amazonija na jugoistoku od Ljanosa i ravnica oko rijeke Porana ili La Plata na koju se nadovezuju: tik uz nju Pampas, juzno Patagonija i sjeverno Gran Cako ravnica.