Hinduizam

Hinduisticki praznici

• Divali, novogodisnja svetkovina svjetla
   
• Holi, proljetna svetkovina
   
• Janmaštmani, Kršnin rodjendan
   
• Šiva Ratri, glavna svetkovina Sive
  
  Bogosluzenja
  
  U drevna arijska vremena bogosluzja su se obavljala na otvorenom, oko zrtvene vatre. Hramsko bogosluzje dolazi vjerojatno od raznih običaja iz doline Inda. Rani su hramovi bili gradjeni od drva, pa tako nisu ostali sacuvani. Kasnije gradjeni hramovi imali su toranj i zidove sa simbolom bozanstva u sredini, okruzenim mnogim simbolima iz duhovnog svijeta.
  
  Za ucenije xtovatelje, svaki dio hrama ima duboko duhovno ili simboličko znacenje. Sredisnje svetiste je srce stovalaca, dok toranj označava let duha u nebo. U hramovima bi vjernici, kako bi se priblisili svom bogu, prolazili odredjene obrede prociscenja. Oni su uključivali obredno pranje nogu, ispiranje usta, kupanje, stavljanje mirisa, te su se za to vrijeme pjevale himne, zvonila zvona, palio se tamjan i svirala se obredna glazba.
  
  Bogosluzje je u velikoj mjeri individualno. Zbog toga su obredi kod kuće isto tako vazni kao i oni u hramu. Hindus stuje kao pojedinac i kao obitelj, a ne kao zajednica vjernika. U većini kuća nalazi se neki ugao ili soba gdje se nalazi obiteljski žrtvenik. Na njemu je kip, oltar ili simbol božanstva. To može biti spiralno oblikovan kamen koji predstavlja Višnu ili kameni stup koji predstavlja Sivu. To su i jarko obojene slike koje prikazuju hindusku mitologiju ili oslikavaju junačka djela bogova.
  
  Rano ujutro, stovanje započinje izgovaranjem mantre »Om«, a zatim vjernik sjeda na zemlju prekrizenih bosih nogu, gledajući vrh svog nosa i licem okrenut prema izlasku Sunca te zapoxinje meditaciju. Pali mirisne stapiće ili tamjan, a ispred zrtvenika polaze hranu i cvijeće. Vecernje poboznosti slicne su, ali krace.