Kosti i mišići zajedno čine sistem organa za kretanje.

Ljudski kostur (skeleton grč. σκελετός-isušen) se sastoji od individualnih ili udruženih kostiju (kao što je lubanja), poduprtih i dopunjenih postrojenjem ligamenata, tetiva, mišića i drugih organa. Kostur nije nepromjenjiv, već se mijenja kroz životni vijek. Prosječan kostur se sastoji od 208 kostiju; 31 u svakoj nozi, 32 u svakoj ruci, 29 u lubanji, 26 u kralježnici i 25 u prsnome košu. Pojedine kosti su međusobno sraštene, npr. kosti lubanje, trtica i kosti zdjelice. Kostur se sastoji od kosti,hrskavice i ligamenata. Novorođenče ima otprilike 300 kostiju. Ubrzo nakon rođenja kosti trtice, odnosno ostatak repa sraste zajedno.

Kostur pruža potporu tijelu i daje mu oblik, potporanj je mišićima, štiti unutarnje organe te omogućuje kretanje. U kostima se nalazi hematopoetsko tkivo, odnosno tkivo koje proizvodi krvne stanice.Također, kosti su spremišta anorganskih tvari.Sadrže kalcij, fosfor i druge ione bitne za metabolizam.

Postoji mnogo razlika između muškog i ženskog kostura. Jedna od razlika jest veličina zdjelice. Žene imaju veću zdjelicu, radi lakšeg porođaja. Muškarci imaju neznatno veća i deblja rebra, a žene manje zube, te užu vilicu.

Postoje mnoge bolesti koje pogađaju kostur. Mogu biti genetske ili stečene, a tumori beningi ili maligni. Sarkom, rak kosti, veoma je ozbiljna bolest te zahtijeva dugotrajno liječenje. Artritis jest bolest koja pogađa zglobove, te prouzročuje bol u zglobovima, ukočenost i deformiranost zgloba. Do frakture kostiju dolazi kad je kost izložena prevelikoj sili koja premašuje njezinu čvrstoću. Prijelom može biti otvoreni ili zatvoreni. Liječi se imobilizacijom kosti. Osteoporoza povećava lomljivost kostiju, jer je razaranje stanica koštanog tkiva veće od stvaranja, koja se događa neprestano.Kosti postaju slabe i porozne. Osteoporoza je češća u žena, te se ne može izliječiti. Rahitis je nedostatak kalcija, odnosno vitamina D. Kosti se deformiraju te postanu mekane.

Mišići su aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškarca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.
 

Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:
-Poprečnoprugasto mišićno vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.
-Srčano mišićno tkivo je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni srčani ritam kontrolira autonomni živčani sustav i hormoni, stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad.
-Glatko mišićno tkivo kontrolirano je autonomnim živčanim sustavom ili hormonima. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića hrana ne bi mogla prolaziti tijelom, a mokraćni mjehur funkcionirao bi sasvim drugačije.

S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni (poprječnoprugasti, voljni) mišići nastaju iz paraksijalnog mezoderma (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). Glatko i srčano mišićje nastaju od visceralnog mezoderma.

Mišićna vlakna spajaju se u snopiće, koje poput odjeće obavija ovojnica od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima hranu i kisik donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći ugljikov dioksid i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive vežu mišiće uz kosti.