Krvotok je tok krvi po tijelu kroz sistem krvnih žila. prema funkciji razlikujemo mali i veliki krvotok.
Mali krvotok
Mali (plućni) krvotok je tok krvi između srca i pluća. Započinje u desnoj klijetki, odakle venska krv odlazi plućnim arterijama u pluća. Funkcija malog krvotoka je oslobađanje organizma od ugljikova dioksida i obogaćivanje krvi kisikom. SRCE-PLUĆA-SRCE
Veliki krvotok
Veliki (tjelesni) krvotok je uspostavljen između srca i tijela. Započinje u lijevoj klijetki srca, odakle krv otječe u aortu, koja se po tijelu grana u arterije, a one u manje organke i sve do kapilara. Funkcija velikog krvotoka je dovod kisika i hranjivih tvari do svake stanice u tkivu kako bi se omogućilo stanično disanje te odvođenje ugljikovog dioskida i otpadnih tvari iz stanica. SRCE-TIJELO-SRCE

Arterije – velike, srednje i male. Njihov zadatak je da provode krv pod visokim pritiskom. Zbog toga imaju jako dobro razvijen mišićni sloj u svome zidu.
Arteriole – nastaju grananjem arterija. Djeluju poput kontraktilnih valvula, čime reguliraju protok krvi kroz kapilare. Zbog toga i one imaju dobro razvijen mišićni sloj.
Kapilare – Iz arteriola krv prelazi u kapilare. To su veoma jednostavno građene krvne žile. Njihov zid gradi bazalna membrana i jedan sloj endotelnih stanica. Ovakva građa je prilagođena njihovoj funkciji, a to je razmjena plinova i hranljivih materija između krvi i tkiva. Na ulazu u kapilare se nalazi prekapilarni sfinkter koji poput arteriola svojom kontrakcijom i relaksacijom nadzire protok krvi kroz kapilare.
Venule i vene – Iz kapilara krv preko venula ide u vene (male, srednje i velike), čiji je zadatak da prenose krv pod niskim pritiskom prema srcu. Međutim, i one imaju u svome zidu mišićne niti koje svojom kontrakcijom mogu potiskivati krv prema srcu.

Krvna zrnca

Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i slezeni. Nemaju jezgru i bikonkavne su (udubljene) s promjerom oko 7 mikrometara. U litri krvi muškarca ima ih oko 5x1012, a u litri krvi žene oko 4,5x10na12. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u jetri. Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i čini 33% mase eritrocita.

Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x10na9. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.

Trombociti su krvne pločice tj. malena, bezbojna tjelešca bez jezgre. U litri krvi ih ima od 150 – 400x10na9. Nastaju u koštanoj moždini iz dijelova megakariocita (stanice s velikom jezgrom). Vrlo brzo se raspadaju, te im život traje razmjerno kratko – 3 – 5 dana. Imaju veoma važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi jer je održavanje krvi u tekućem stanju unutar krvotoka i zaustavljanje krvarenja pri oštećenju krvnih žila.