GEOGRAFIJA PARIZA
Pariz je glavni grad Francuske, koji se nalazi na Seni, na 25m nadmorske visine; 2.152.423 st. (Parižani). Grad koji se prostire na 105 kvadratnih kilometara istovremeno je i departman podjeljen na 20 kantona, tradicionalno nazvanih arondismanima.
| Od 1954. Pariz je izgubio četvrtinu svog stanovništva. Industrija se proširila ka predgrađu, cijena zemljišta pospješila je širenje poslovnog prostora, pa je Pariz sve više centar uslužnih djelatnosti. Njegova nadmoć u nacionalnim okvirima je i dalje veoma velika, Pariz je centar administracije, finansija, prometa luksuznih roba, turizma. U njemu se nalaze kongresni centri i sjedišta kompanija ( ova uloga ublažena je izgradnjom poslovne četvrti Defense ), visoko obrazovanje (uprkos osnivanju novih univerziteta i premještanju visokih škola u predgrađa). Grad je ujedno i sjedište vojne uprave odbrane regije Il de Frans. |
|
|
|
Pariška zavala u porječju rijeke Sene zahvata nizinski kraj 150-300m visine, čije su prirodne granice određene rubnim brežuljkastim uzvisinama udaljenim oko 200km od Pariza u središtu bazena. Međutim, u društvenom pogledu Pariška je regija znatno veća i uključuje ukupno 24 departmana u kojima se osjeća direktan uticaj višemilijunskog središta. Snažan razvoj i uticaj Pariza "ugušio" je rast ostalih gradova u njegovoj okolici, nijedan grad udaljen od 100km od Pariza ne prelazi veličinu od 30.000 stanovnika. |
| Pariz je u toku svoje prošlosti postigao izvandredno značajan politički, ekonomski, kulturni i urbanistički razvoj. Ovaj najpoznatiji grad svijeta danas je jedna od vodećih metropola. To osobito dolazi do izražaja u radijalno organizovanom sistemu željezničke i cestovne mreže. Na samo 2% površine zemlje u pariškom prostoru živi 20% stanovništva Francuske. Stoga je cilj svih velikih međuregionalnih projekata zemlje osiguravanje veće samostalnosti provincijama, te postizanje ravnoteže između njih i Pariza. Prosječna gustina naseljenosti Pariza je oko 4500 na kvadratni kilometar, skoro 50 puta veća od nacionalnog prosjeka. AGLOMERACIJA |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |