SR^ANA REVOLUCIJA

Rad srca se najlak{e mo`e posmatrati na `abi. @ivotinju je prethodno potrebno anestezirati etrom, a zatim je postaviti na operacioni sto~i}, makazama joj rasje}i grudni ko{ i otkriti srce. Odmah se uo~ava pravilna periodi~nost sr~anog rada:

- gr~enje (SISTOLE) pretkomore kome slijedi gr~enje komore, a za to vrijeme pretkomore su opu{tene u DIJASTOLI. Gr~enje (dijastola) uvijek po~inje od venoznog sinusa, gdje se ulivaju u {uplje vene, i {iri se na cijelo srce.

Dok su pretkomore zgr~ene, komora miruje i puni se krvlju, a zatim se komora gr~I a pretkomore miruju. Poslije toga nastaje kratka pauza sr~anog rada i radnja se ponavlja. Ove tri faze sr~anog rada, koje se me|usobno smijenjuju uvijek po istom redu, ~ine sr~anu revuluciju.

Kod ~ovjeka i ostalih sisara sr~ana revolucija se odvija tako {to se najprije istovremeno gr~e obe pretkomore, a potom obe komore, poslije ~ega nastaje pauza.

Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci na u{}u aorte i plu}ne arterije, jer je pritisak u njima ve}i od pritiska koji vlada u komorama. Za to vrijeme krv uti~e u pretkomore, a zatim u komore, jer su dvolisni i trolisni zalisci izme|u pretkomora i komora otvoreni.

Slika 593. Prikaz sr~anih zalistaka gledano sa vrha srca

Za vrijeme sistole pretkomora, sva krv iz njih biva istisnuta u komore. Poslije toga nastaje sistola komora, pri ~emu dolazi do zatvaranja zalistaka prema pretkomorama, a kada pritisak u komorama nadma{i onaj koji vlada u aorti i plu}noj arteriji, otvaraju se polumjese~asti zalisci i krv se istiskuje u aortu i plu}ne arterije.

Poslije sistole komora popu{ta zategnutost njihovih mi{i}nih zidova i krvni pritisak u njima se smanjuje, pa je pritisak u aorti i plu}noj arteriji ve}i od njega. Usljed toga se polumjese~asti zalisci zatvaraju.

Za vrijeme svake sistole srce odraslog ~ovjeka ubaci u krvotok oko 70 cm3 krvi, {to zna~i oko 6 litara u minutu.