BOGOVI NEBA
Zeus (rimski Jupiter),sin Krona i Reje najvisi je bog,vrhovni gospodar bogova i ljudi.On saziva skupstine bogova i vodi u njima glavnu rijec.Stanuje na najvisem vrhu Olimpa,salje na Zemlju kisu,snijeg i vjetra ,sakuplja oblake,baca munje i glasno grmi u visinama.Blagoslov i napredak,smrt i propast dolaze ljudima iz Zeusove svemocne ruke;on stiti pravo i poredak,kaznjava zlocince.Kao upravljac bitaka drzi u ruci svetu vagu na kojoj vaze smrtonosne grijehe.Zeusa prikazuju obicno sa zezlom i munjom,a uz njega stoji njemu posveceni orao.
Hera (rimska Junona) Zeusova starija sestra i zakonita zena,velicanstveno lijepa nebeska kraljica,podlozna je muzu,ali dostojanstvom i mocu natkriljuje ostale bogove.U citavu njezinu bicu vlada ponosna strogost.Kao zastitnica braka pomaze zenama u casu poroda,a nevjeru i preljub kaznjava.Posvecen joj je mogranj,a od ptica paun.
Atena (rimska Minevra),miljenica kci Zeusova,iskocila iz njegove glave i zato mu je dusevno najbliza.Ona je iza vladarskog para najuglednije bozanstvo,istice se mudroscu,smionoscu,strogom ljepotom i djevicanskom cistocom.Ona upravlja sudbinom naroda u boju i ratu.Egida i koplje njezine u ratnicke oznake.Umjetnost i znanost,pravo i sudovanje pod njezinom su posebnom zastitom,a jednako i zenske vjestine,posebno predenje i tkanje.Posvecena joj je sova i maslina.
Apolon sin Zeusa i Lete,blizanac i brat Artemidin.Medju muskim  bozanstvimaon je uz Zeusa najplemenitiji i najcistiji lik,ozbiljan i strog,strasan kao osvetnik zla,a ipak pruza mnogostruki blagoslov i djelotvornu zastitu.On je najpre bog smrti koji ubija mladice i muzeve i kao takav nosi neizbjezive strijele i srebrni luk.Ali on je i bog svjetla posebno suncanog svjetla,bog lijecnistva i prorocanstva;izumitelj,ucitelj pjevanja.Posvece mu je lovor,a od zivotinja labud i pliskavica.
Artemida (rimska Dijana),kci Zeusa i Lete,Apolonova sestra blizanka u mnogom je slicna svom bratu:i ona ima uza se luk i neizbjezive strijele,ona je bozica smrti i bozica lova.Ljudima se pokazuje kao zastitnica stada i divljaci,ali uopste je stroga,cak okrutna i tvrda.Pojavom je vitka,krasna djevicanska bozica s kojom se cesto porede najlepse zene.
Ares (rimski Mart),sin Zeusa i Here,strasni bog bitki,sasvim je razlicit od mudre ratne bozice Atene.Divlje ubijanje ljudi njegovo je veselje,i zato mu je zapravo svedno na cijoj se strani bori.Ostali bogovi ga mrze.

 
Afrodita (rimska Venera),kci je Zeusa i Dione.Po nekim pricama rodila se iz morkse pjene.Onaj je bozica zenske ljepote i ljubavi,najdrazesnija medju nebesnicima,koja u svom pojasu skriva sve cari ljubavi.Posveceni su joj bili golub i vrabac,a od biljaka mirta,ruza,jabuka.U njezinoj se pratnji nalaze ljupke Haripe (Gracije),njezin sin Eros (Amor) i druga umiljata bica.

 
Hefest (rimski Vulkan),sin Zeusa i Here,bio je ruzan i hrom.One je bog vatre i kovacke umjetnosti.Na Olimpu je njegova cudotvorna radionica,ali se ona cesto takodje zamislja u unutrasnjosti Etne,gdje su Kiklopi njegovi pomagaci.Njegova je zena drazesna Harita (bozica ljupkosti) ili sama Afrodita bozica ljubavi.
Hermo (rimski Merkur) sin Zeusa i Maje.On je najlukaviji i najspretniji medju bogovima.Kao glasnik Zeusov saobraca izmedju bogova i ljudi vodi covjeka sigurno kroz opasnosti ,a ujedno vodi duse pokojnika u Podzemni svijet.Ljudima pomaze pribavljati bogatstvo,osobito u stadima,on je zastitnik puteva i prometa,trgovaca,varalica i kradljivaca,on je izumitelj mnogih umjetnosti i vjestina.Prikazivali su ga kao vitka mladica kojemu tek probija brada,na glavi katkad ima putnicki sesir,na nogama sandale s krilima koje su ga brzinom vjetra nosile kroz zrak.U rukama mu je cesto zlatna palica kojom uspavljuje ljude,ali mu ujedno sluzi kao glasnicki stap.

 

NAZAD

NAPRIJED