Polazeći od Sunca Merkur je prva planeta Sunčevog sistema. (Jedno vreme se verovalo da postoji Suncu bliža planeta, pa joj je čak dodeljeno ime Vulkan).Zbog blizine Suncu Merkur je težak za posmatranje, jer se nikad ne pojavljuje na tamnom noćnom nebu, vec se može videti jedino u sumrak ili zoru , blizu horizonta, a tu svetlost prolazi kroz debele slojeve atmosfere koja ometa osmatranje (u dr. prilikama je ispod horizonta ili ga zaslepljuje Sunce).Zbog ovoga Nikola Kopernik, nikad nije uspeo da vidi Merkur i na to se požalio pred kraj života.Za Merkur se zna još u praistorijsko doba. Najstariji zapis o posmatranju ove planete potice od poslednjeg velikog astronoma antičkog doba Ptolomeja i to od 15. novembra 265. godine pre nove ere. Detaljnije podatke o Merkuru dobijamo tek ovog veka posredstvom američke svemirske sonde Mariner 10. Letilica je lansirana 3.11.1973. da bi 29.3.1974. prošla blizu Merkura i poslala 647 fotografija njegove površine.Sonda je, kružeći oko Sunca, još dva puta došla u neposrednu blizinu planete (21.9.1974. i 16.3.1975.) pre nego što je (24.3.1975.) izgubljen kontakt sa njom.
Na osnovu podataka Marinera 10 načinjena je mapa 35% Merkurove površine. Reljef Merkura je sličan Mesečevom pošto je izrovan kraterima.Mala masa Merkura onemogućava postojanje atmosfere na njemu (o čemu govori i mali albedo), ali je detektovana izvesna količina helijuma što je verovatno posledica radioaktivnog raspadanja površinskih stena ili solarnog vetra.S obzirom na srednju gustinu Merkura i njegovu veličinu izvodi se zakjučak o čvrstom gvozdenom jezgru na koje otpada 70% Merkurove mase i 75% ukupnog prečnika.
Nazad...to