KRATKE PRUGE
-sprint-

100 i 200 m

Delovi trke: start I startno ubrzanje , trcanje po distanci i finis. Od svih delova trke start je najvazniji. Postavljanje stopala na startne blokove varira u zavisnosti od zelje pojedinca I duzine nge. Najkracerastojanje izmedju prednje I zadnje ploce za stopalo je 28 cm, a najduze 53-66cm.

wpe1.jpg (33786 bytes)

Starter: daje verbalne komande sa dovoljno razmaka izmedju, kako bi se trkaci smestili: "na svoja mesta! Pozor!" Zatim sledi hitac iz pistolja. Kod pogresnog starta, starter koji opoziva trkace (pomocno zvanicno lice) puca iz pistolja da zaustavi trkace I vraca ih na startnu liniju. Jedan pogresan start (pre znaka) donosi opomenu a drugi diskvalifikaciju.

wpe2.jpg (17680 bytes)

Pistolj startera: popularni model je revolver koji koristi glasne corke kalibra 32mm. Elektronski uredjaj montiran na pistolju , reaguje na zvuk startnog pistolja I aktivira sistem za regulaciju vremena trke.

wpe3.jpg (14932 bytes)

Detektor greske: ovaj detektor se koristi za kontrolu preranog starta sprintera. Nalazi se u startnim blokovima.

Startni blokovi: napravljeni su od aluminijuma ili nekog drugog metala.

Oni imaju mjerne instrumente koji omogucavaju trkacima da se precizno postave u skladu sa njihovim potrebama.

wpe5.jpg (13385 bytes)

Tok trke: Vreme izubljeno na krivini je 4 sec na 100m. trkaci trce sto je moguce blize unutrasnjoj strani svojih staza (1,22m) I naginju se unutra da bi se suprotstavili centrifugalnoj sili koja se stvara u krivini.Finis skedi na oko 40m od cilja.

Sprinterice sa klinovima u djonovima, teske su oko 170 gramai napravljene su od telece koze , koze za rukavice ili koze kengura. Klinovi su ograniceni na duzinu od 8,4mm. Djonovi ne smiju biti deblji od 13mm. Pete ne smiju biti deblje od djonova za vise od 6mm. Trkaci se mogu takmiciti i bosi.

Elektronika: precizni mehanizmi su neophodni, tu spadaju kompjuteri, uredjaji za zapisivanje, fiber-opticki transmiteri,…

wpe4.jpg (18260 bytes)

Odredjivanje pobjednika se vrsi pomocu foto-finis kamera. Pravilo 162. medjunarodne atletske federacije: "takmicari ce zavrsiti trku po onom redosledu po kojem je bilo koji dio njihovog tijela dostigao linije cilja".

 

400 m

Sprint izdrzljivosti na 400 m je jedno od takmicenja koje postavlja velike zahteve na stazi. U vreme kada je vreme od 47 sec bilo najbolje ova disciplina se smatrala trkom na srednje staze. Ali visoki atleticari koji trce punom snagom duz celog kruga pretvorili su trku na 400m u kontinualno trcanje bez predaha duz cele distance.

wpe11.jpg (12040 bytes)wpe10.jpg (15057 bytes)

Trka pocinje sa "cik-cak" startova. Prvih 45-55 m proticu u ubrzavanju. Odlucujuci period dolazi na 300  m. Cilj je da se istrci prvih i drugih 200 m za skoro isto vrijeme.