VISEĆI VRTOVI

,,Nabuhodonosor je naredio da se u blizini njegove palate podignu uzvišenja od kamena , da im se da oblik brda i da se zasadi raznovrsnim drvećem. Po želji svoje supruge ,koja je poticala iz Medije , zasadio je kasnije jedan od onakvih vrtova kakvi su u domovini njegove žene bili uobičajeni .” Kad je jevrejski pisac Flavije opisivao ove vrtove, mislio je na slavne Semiramidine  viseće vrtove .

Pisci starog vijeka prikazuju Semiramidu kao ženu obdarenu božanskom moći . Ali ona nije bila Nabuhodonosorova   supruga. Očigledno je da je Semiramidina figura tek kasnije dovedena u vezu sa baštama  Nabuhodonosorove   supruge .

Kada je nemački arheolog  Robert  Koldevej počeo 1819. iskopavanje Vavilona , pronašao je u severoistočnom delu južnog dvorca građevinu sa  dubokim bunarom – kao u antičkim opisima . Naučnikovo uvjerenje da se nalazi pred temeljima  Vavilonskih  visećih vrtova do danas još niko nije negirao.

Nije se radilo bukvalno o ,, Visećim vrtovima ”  . Termin je verovatno         nastao    usled greške u prevođenju, pošto latinska reč ,, pensilis”  se može prevesti    i    kao ,,terasast” . 

Vrtovi Vavilona su cvetali na spiralno  terasastoj građevini  koja se dizala u visinu , na nekoj vrsti  bašte  pod krovom, koja se mogla veštački navodnjavati.