|
Budisti~ku misao niti obavezuje niti
vezuje ideja o bo`anskom bi}u koje se, kao stvoritelj,
ima smatrati odgovornim za sve {to postoji, dobro i zlo,
kao {to je slu~aj sa drevnim bliskoisto~nim religijama.
U Budizmu sama vaseljena je data; niti se nudi niti se
tra`i ikakvo obja{njenje njenog postojanja; bilo kakav
poku{aj da se ono pribavi, rekao je Buda, mogao bi
predstavljati samo zaludno {pekulisanje. Pa ipak Buda ima
summum bonum, ono {to se, mada prekora~uje granice
ljudskog iskustva, i danas smatra ciljem budisti~kog
puta, naime- nibanu.
Pouzdaniji pristup razumijevanju predstave o nibani
zahtjevao bi da se ispita sve {to je o njoj re~eno u
jednom jedinom tekstu, a tekst koji se naro~ito name}e
podesan u tu svrhu jeste Supa Nipata jer je op{te
mi{ljenje da sadr`i ne{to od najstarije gra|e u paliskom
kanonu. |
Postoji nekih 18 mijesta na
kojima se u Supa Nipati pominje nibana.U Supa Nipati se ponekad
govore izrazi iz kojih jasno proizilazi da se ona smatra
nadiskustvenim stanjem. Ka`e se, tako|e, da su oni koji znaju da
je nibana nadiskustveno stanje ("ostrvo ne plus ultra")
tim saznanjem "prekomerno ohla|eni" (abhinibuta). Tamo
gdje nema ni~ega, gdje nema doku~enja, to je ostrvo gdje ne
postoji druga strana, to je nibana, gdje vi{e nema raspadanja i
smrti. Na jednom drugom mjestu u Supa Nipati vidimo da se nibana
opisuje kao ne{to {to karakteri{e odsustvo smrti, santim,
spokojno ili tiho, acutam, trajno - tj. kao ne{to {to karakteri{e
neprela`enje iz jednog `ivota u drugi. Budisti~ki cilj, tj.
nibana, sunjato ili "slobodno od".
Nibana je, sem toga, apranixita, tj. bez ~e`nje ili `udnje njoj
je svojstvena zadovoljnost. S druge strane, ona je animita, {to
}e re}i bez predstava, nepojmnovna. Ono {to proizilazi iz
Budaghosinog pregleda i tuma~enja budisti~kog u~enja jeste da bi
se o~i{}enje koje po~inje , a koje je budisti~ki cilj, moglo
opisati i kao duboko- temeljno- moralna promjena.
NAZAD
