SREDNJI VIJEK

 

 Pad Zapadnog Rimskog carstva 476. godine obično se uzima kao prekretnica u istoriji ljudskog društva i kulture. Shodno tome ovaj događaj označava kraj antičkog doba i kraj starog vijeka. U to vrijeme počinju da niču nove države na zgarištu Zapadnog rimskog carstva. Iako se Istočno rimsko carstvo ili Vizantija održalo još hiljadu godina, postepeno se izgrađuju novi društveni odnosi koji se suštinski razlikuju od društvenih odnosa antičkog doba.

Prekretnicom se smatra XV vijek. Sredinom XV vijeka Osmanlije su osvojili Carigrad i uništili ostatke Vizantije. To je doba velikih geografskih otkrića. Pomorci su krajem XV vijeka otkrili američki kontinent. Razdoblje od V do XV vijeka u razvoju ljudskog društva i kulture predstavlja izdvojenu, zaokruženu cjelinu, omeđenu antičkim i novim dobom. Stoga se, prirodno, ovo razdoblje naziva srednji vijek.

Tokom srednjeg vijeka ustalio se nov nacin proizvodnje. Po tome se srednji vijek bitno razlikuje od antičkog doba. Antičke robove u srednjem vijeku zamjenjuju zavisni seljaci ili kmetovi. Bez sredstava za proizvodnju, antički robovi radili su pod krutom kontrolom i prinudom. Zato robovi nisu bili stimulisani za rad. Nasuprot do kraja obespravljenim robovima, zavisni seljaci ili kmetovi bili su zainteresovaniji za proizvodnju. Oni su, istina, bili potčinjeni feudalnom gospodaru ili vlastelinu, ali njihov položaj bio je osjetno povoljniji od položaja robova. Zavisni seljaci nisu radili samo za gospodara, vac i za svoju porodicu. Dok su robovlasnički društveni odnosi sputavali i kočili proizvodnju, slobodan rad je omogućio unapređenje proizvodnje.

U razvitku drustvenih odnosa razlikuje se rani srednji vijek, koji je trajao od V do XI vijeka i pozni vijek, od XII do XV vijeka. Rani srednji vijek predstavlja period najveće zaostalosti u zapadnoevropskim zemljama. Do kraja ranog srednjeg vijeka izgrađeni su feudalni drustveni odnosi. Pozni srednji vijek vremenski je podudarana sa dobom razvijenog feudalizma.

Srednji vijek jos nazivaju vijek tame jer su ga obilježili cesti ratovi (Stogodišnji rat, Krstaški ratovi...)

 

Istorija