Zemljotres

Štete ogromne. Kojim putem krenuti naprijed, kako uhvatiti korak s drugima? Odabran je kurs u obnovi i daljnjem razvoju privrede. S obzirom na to da je problem stanovanja bio najakutniji ta je oblast dobila prioritet. Zatim je odlučeno da se oko 60 odsto svih raspoloživih sredstava uloži u oblast privrede.

Počelo se sa gradnjom novog stambenog naselja Borik, u kojem je planirano da će stanovati 11.000 ljudi, da će biti dovoljno zelenih površina i pratećih objekata i da će s Borikom početi da se ostvaruju ambiciozni programi toplifikacije Banjaluke.

Iz svih krajeva Jugoslavije u Banjaluku su, od prve vijesti da ju je razorio potres, počeli upućivati pomoć. Tih dana Banjaluka je bila prijestonica solidarnosti. Pomoć je pristizala i iz inostranstva. Crveni krst iz mnogih zemalja uputio je pomoć. Radnici Jugoslavije, pored pomoći koju su direktno dali, odlučili su da prikupe sredstva kako bi se u Banjaluci podigao Dom radničke solidarnosti. Žene Jugoslavije povele su i uspješno provele akciju za gradnju novog savremenog porodilišta u Banjaluci. Umjetnici iz svih krajeva svijeta dali su svoja djela za banjalučku Galeriju solidarnosti. Narod Vojvodine podigao je moderno opremljenu zgradu za Višu poljoprivrednu školu, grad Sarajevo novu zgradu Gimnazije, grad Zagreb zgradu za Višu komercijalnu školu, građani Skoplja podigli su novu zgradu za osnovnu školu "Mirko Višnjić", narod Bugarske novu savremenu osnovnu školu "Georgi Stojkov Rakovski", sportske organizacije Jugoslavije izdvojile su iz sredstava Sportske prognoze i Lota stotine miliona starih dinara za gradnju sportske dvorane u Banjaluci itd. Lista je veoma duga. Teško bi bilo pobrojati sva imena onih koji su u granicama svojih mogućnosti željeli pomoći.

Jugoslovenskim konkursima usvojena su rješenja za Gornji šeher, područja Centar I i II, za Tehnički fakultet, Medicinski centar, zgradu biblioteke... 1975. godine je usvojen novi Urbanistički plan i program grada. Uporedo s tim neophodnim mjerama obavljena su i istraživanja kretanja podzemnih voda, izvršena hidrološka i geološka istraživanja, ispitani termalni izvori u Gornjem Šeheru, iznalažena najbolja rješenja za snabdjevanje Banjaluke pitkom vodom. U skladu sa studijom gradskih saobraćajnica podignuta su i dva nova armiranobetonska mosta na Vrbasu; jedan kod Rebrovca, drugi nadomak "studentskog grada" ("Venecija").

1978. godine je otvoren Centar za majku i dijete i Odjel za zarazne bolesti novog Medicinskog centra na Paprikovcu. Uz objekte Maternite, s 422 kreveta, i Odjel za zarazne bolesti, sa 128 kreveta, predat je na korišćenje i tzv. Tehničko-ekonomski blok u kojem se nalaze sva potrebna odjeljenja i uređaji za kompletan medicinski centar (kuhinja kapaciteta 2500 obroka, rashladne komore, kotlovska postrojenja za zagrijavanje, trafo, garaže, telefonska i interfonska centrala itd.).

Banjaluka je dobila novu veliku parnu pekaru i novi silos i mlin u Vrbanji. Postojanje ovih objekata osigurava stalno snabdjevanje grada s više vrsta hljeba i drugim proizvodima od brašna. Fabrika obuće Bosna premjestila se u nove prostorije. U Kombinatu drvne industrije "Vrbas" otvorena je fabrika namještaja od punog drveta i tapaciranog namještaja; u okviru GIK "Kozara" fabrika opekarskih proizvoda, dok je u "Jelšingradu", u okviru proslave 40 godina postojanja ovog jakog kolektiva, puštena u pogon nova savremeno opremljena fabrika alatnih masina. Sarajevski UNIS je u području Ramići otvorio Fabriku hladno-valjanih traka. U "Rudi Čajavecu" mnogo je novih pogona: računske tehnike, mikroliva, profesionalne elektronike, dok su u okviru INCEL-a puštene u rad fabrika poliester-filamenta i fabrika gas-betona. Rekonstrukciju je u ovom periodu okončala i Pivara, dok je "Bosanka" izgradila liniju za proizvodnju osvježavajućih pića, a "Vitaminka" proširila pogone, baš kao i "Stočar" i "Mljekara". Među objektima koji su podignuti nakon potresa, vrijedi spomenuti i novu savremenu štampariju banjalučkog "Glasa".

Zemljotres '69 – obnova i razvoj grada