Njihov naćin preživljavanja temelji se na uzgoju krompira, ječma, kukuruza (
od
kojega proizvode pivo chicha), ovaca, alpaka i lama. Oni koji žive kraj
ježera Titicaca ribare velikim mrežama iz čamaca od balzamovine i totara
trske, biljke koja bujno raste uz jezero. Tu građu upotrebljavaju u razne svrhe:
kao dodatak u izradi čamaca, kao krov za kuće, a ispod kuća kao plutajuće
platforme na jezeru koje su kamenjem učvršćene za dno. Svako ovakvo vještačko
ostrvo može da primi 2-3 porodice.Prema legendi, sin boga Sunca, Viracocha- kulturalni junak ajmarskih mitova- rođen je u blizini jezera Titicaca. Katolička vjera koju su uveli Španci ukorjenila se među domorodcima, ali se pomješala sa tradicionalnim vjerovanjima i obr
edima
te čini zanimljive kultove u kojima je hrišćanski Bog poistovjećen sa bogom
Sunca Inti, a Djevica Marija s Pachamamom, Majkom Zemljom. Tradicionalni obredi
usklađeni su i s hrišćanskim kalendarom. Hodočašća posvećena liku Djevice Marije
i svetkovine svetaca zaštitnika okupljaju razne, inače raspršene, zajednice u
slavlju koje može potrajati danima. Grupni plesovi održavaju se na glavnom trgu
svakoga grada ispred crkve. Organizacija slavlja povjerena je naizmjenično
članovima zajednice koji podupiru slavlje novcem, hranom, voćem, pivom,
alkoholnim pićima, lišćem koke itd.Muškarci nose pončo koji dolazi do gležnjeva, a ispod njega odjeću zapadnjačkog stila. Od obuće nose sandale izrađene od kože ili automobilske gume. Na glavi nose stožaste pletene kape sa štitnikom za uši. ženska je tradicionalna odjeća polera (suknje sa nadorima i uskim strukom), gruba pamučna bluza, vunene deke dvaput omotana oko ramena i s prijeda pričvršćena brošem, te aguayo, što je obojeni pamučni šal u čvoru koji formira neku vrstu torbe u kojoj žene nose dojenčad ili stvari koje prodaju na tržnici.
Žene nose i pustene okrugle šešire, koje su u 20. vijeku donijeli britanski graditelji koji su gradil željeznicu.
