Inuiti

    Naziv "Eskim" koji u algonkinskom dijalektu znači "oni koji jedu sirovo meso", razlikuju se od imena kojim se nazivaju drevni lovci i ribari sjevernog Sibira: "Inuiti" što znači ljudi. Ove su se skupine selile iz Sibira u polarna i subpolarna područja Aljaske otprilike prije 10 000 ili 5 000 godina. Danas su Inuiti raštrkani na golemom području koje se proteže istočno od Beringovog moreuza preko Kanadske arktičke obale do Labradora i Grenlanda, te na zapadu do Sibira.
    Uprkos geografskoj udaljenosti između pojedinih skupina- koje uključuju Inuite na Aljasci, Inguite na Grenlandu i Juite u Sibiru- Inuiti se kulturrno podudaraju i govore istim dijalektima koji se mogu pratiti unazad do zajedničke eskimsko-aleutske skupine.
    Tradicionalna inuitska ekonomia temelji se na lovu na sjeverne medvjede, irvase, kitive, morune, tuljane i morževe. Prilagođavanje na uslove u tundri koja je više od pola godine prekrivena snijegom i ledom, zahtjeva krznenu odjeću, zaštitu za oči protiv odsjaja od snijega, sanke koje vuku haskiji, kanue jednosjede obložene tuljanovom kožom (kajak), veće otvorene čamce koji služe za ribarske ekspedicije (uniak), harpune, šatore od irasove kože ljeti, a zimi skloništa koja su napola ukopana u zemlju (iglu), napravljene od pravougaonih blokova leda i iznutra grijana tuljanovim salom, koje se pale u kamenim svjetiljkama.
    Mnogi od ovih predmeta još se uvijek koriste i samo su djelimično bili zamjenjeni, npr puškama i motornim vozilima u lovu.
    Ulovu se do neke mjere još uvijek koriste tradicionalna pomagala. Tako Inuiti na istočnoj obali Baffinove zemlje žive u kućama obojenim tuljanovom krvi. Kako su mnoge životinjske vrste koje Inuiti love zaštićene, za lov treba dobiti dozvolu kanadske vlade. Za zimskog lova profesionalni lovci sklanjaju se u iglue, kao što su to činili i njihovi preci. Kontakt s porodicom omogućuje im kratkovalni radio (Tundra net). U domovima, kancelarijama i školama imaju i računare, a zbog izolovanosti inuitskih sela medicinsku pomoć danas mogu dobiti i preko interneta.
    Uz to, stvoren je projekt koji se temelji na računalu. Nji se skupljaju i čuvaju mnoge tradicije i legende inuitske kulture.
    Uz zajednički lov i ribolov  kanadski Inuiti, kako bi povećali prihode rade i u rudncima, uljarama i tvornicama. Mnogi, treba dodati, žive od državne pomoći.
    Teški životni uslovi i izolacija djelimično objašnjavaju širenje alkoholizma groge, te činjenicu da Baffinova zemlja ima najviši prosjek samoubistava na svijetu.
    Sve skupine Inuita očuvale su svoja vjerovanja koja potiču od drevnih šamanskih kultova. Oni vjeruju u "Majku more" i "Čovjeka Mjeseca", te da svako živo biće ima dušu. Imaju mnogo vjerskih tabua koji se odnose na lov i koji, ako se prekrše, mogu uzrokovati štetu i donijeti bolesti i nesreću cijeloj zajednici. Obredi umirivanja duhova prije lova praktikuju se i danas i uključuju plesove uz bubnjeve, te pjesme i molitve koje sadrže čarobne formule. Amajlije i talasmani štite od duhova, a u zamjenu se moraju poštovati određeni tabui, npr neke se životinje ne jedu i ne love.

    Galerija