JEGULJA

                                             
Po morfologiji bliska zmiji, jegulja spada među najpoznatije ribe pa čak i među neribičima, uostalom njeno latinsko ime znači “malena zmija” !

Anguilla anguilla - Linne, 1758
Porodica Anguillidae
   

Opis

Jegulja ima zmijoliko tijelo, prekriveno obilatom sluzi i sitnim ljuskama koje su vidljive samo kod odraslih primjeraka starijih od 4 godine. Malena i konična glava završava velikim ustima čije snažne čeljusti (donja je puno veća od gornje) skrivaju brojne male zubiće. Oči su male dok četiri naglašene nozdrve na gubici imaju važnu ulogu kod njušnog sistema. Jegulja nema zdjelične peraje, no leđna i repna su jako duge i povezane su s repnom tako da tvore jednu jedinu peraju.
Obojenost se mijenja sa starošću i ovisi o staništu, a može biti od tamno sive do smeđe-zelenkaste boje, no općenito postaje svjetlijom s približavanjem spolne zrelosti. Leđa tada postaju zeleno siva, trbuh bijel, a bokove prekrivaju srebrnasti odsjaji.
   

Stanište i ponašanje

Pored rijeka, jegulja rado nastanjuje jezerca, kanale, jezera i potoke zahvaljujući komunikaciji koja postoji među njima. Osobito voli dna sa stjenkovitim odronima, stare konstrukcije, nosače i stupove mostova. No, jegulje se smještaju i u potopljenim stablima i drveću, u šupljim strmim obalama, u zapletenom korijenju.
Jegulja je stanovnik tame koja najveći dio vremena provodi skrivena u preprekama, zaklonjena od svjetla. Stalno je ipak u zasjedi u nadi mogućeg obroka. Najaktivnija je nekoliko sati prije nego padne noć pa sve do jutra. Iznimka su samo dani porasta vodostaja, ljetne oluje koje zamute vodu, ali i oblačni i kišni proljetni i jesenji dani.
   

Način hranjenja

Sa sigurnošću možemo kazati da jegulja nije izbirljiva. Kod takvog oportuniste, sve je zaista dobro došlo : ribe, riječni rakovi, vodeni spuževi, crvi, vodeni i zračni kukci, različiti otpaci. Jedino što joj može predstaviti problem je veličina plijena, jer jegulja ima dobar želudac, ali malena usta! Kada je jelovnik bogat, zna biti izbirljiva, pa čak i sitničava, no kada su vremena teška, ni najmanji mogući plijen ne prođe nezapaženo.
   

Razmnožavanje

Nitko još nije vidio svadbeni ples ove ribe premda se svi znanstvenici slažu da se odvija u Sargaškom moru, na pučini pred Floridom. Izgleda da ženka oslobađa do milijun jajašaca koja da bi izišla iz njena tijela zahtijevaju pritisak velikih dubina koji postoji samo na tom mjestu. Prvi tragovi mlađi pojavljuju se nekoliko tjedana kasnije. Novorođenčad nosi topla Golfska struja. Kada jednom dođu do naših obala, nakon 2 do 3 godine, malene jegulje tada su duge 6 do 7 centimetara i izlaze na površinu približavajući se ušćima.
Mužjaci će tijekom cijelog boravka u slatkoj vodi ostati kod prvih kilometara rijeka, dok će ženke, veće i snažnije pokušavati dostići izvore ako oni nisu iznad 1000 metara nadmorske visine. Na kraju spolne zrelosti, 8 do 10 godina za mužjake i 12 do 15 godina za ženke, jegulje silaze prema oceanu i vraćaju se u rodni kraj da bi se sada i one porodile. Tijekom ovog oplovljavanja od preko 6.000 kilometara koji traje 6 do 10 mjeseci, spolna se zrelost nastavlja na velikmi dubinama. Nakon reprodukcije, izgleda da jegulje ugibaju od iznemoglosti !
   

Strani nazivi

Eel (engleski); Aal (njemački); anguilla (talijanski); anguila (španjolski); anguille (francuski).

   

Životni vijek : prosječno 15 godina, do 25 godina
Veličina : prosječno 50 cm, do 1,20 m
Težina : prosječno 400 g do 2,5 kg