Obrazovanje

 

* Velika realka

Neprestane molbe koje su građani upućivali vladi u Sarajevo konačno su uslišene, te je ona na carev rođendan-4.oktobra 1896.godine u vakufskoj zgradi na potoku Crkvena, u ulici Kamenite ćuprije,otvorila orvi razred Velike realke,u koji je odmah upisano 60 učenika.Iduće godine je otvoren drugi razred i postavljen temelj novoj školskoj zgradi u koju je Velika realka preselila 1898.godine.U školskoj 1902/1903. ona postaje potouna realka,da bi 1912. bila preimenovana u Realnu gimnaziju.Prvi direktor Velike realke bio je do 1909.godine August pl. Tartalja.

 

* Državna viša djevojačka škola

U toku izgradnje potpune realke, u Banjaluci je 1.oktobra 1898.godine osnovana četvorogodišnja Državna viša djevojačka škola,pošto u to vrijeme nije bilo dozvoljeno da u istu školu idu mladići i djevojke.Škola je radila do 1902.godine ,kada je otvoren i peti razred u kome se osim stranih jezika,klavira,igranja i pjevanja,učilo i domaćinstvo,s tečajima kuhanja,pranja,peglanja,higijene i knjigovođstva.Prvi direktor i predavač više predmeta bila je Jelka Matić.Za vrijeme rata u nju je bila smještena vojna bolnica,časovi su bili izvođeni u zgradi Realne gimnazije,sve do 1925.godine kada je preimenovana u Mješovitu školu trgovačkog smijera.

 

* Niža poljoprivredna škola

Niža poljoprivredna škola osnovana je 1922.godine u Bidžaku.Školske 1940/41.godine primenovana je u Srednju poljoprivrednu školu.Na čelu ove škole je 1929.godine bio novi upravnik Milan Stupar,inženjer agronomije,koji je 1923.godine u Pragu završio Visoku gospodarsku školu,a prije toga Veliku gimnaziju u Sarajevu.Uz Nižu poljoprivrednu školu od 1933.godine vezana je Poljoprivredna šlola za seoske domaćice,koja je 1937.godine organizovala tečaj u Gornjem šeheru i koje je pohađalo 20 učenica.

 

* Učiteljska škola

Učiteljska škola se u Banjaluku preselila iz Dervenre 1925.godine.Incijativu za njeno smiještanje u Banjaluku pokrenio je odbor obrazovan u ljeto 1923.godine.Postojao je prijedlog da se internat Učiteljske škole smjesti u bivši muslimanski Gajretov gimnazijski konvikt,koji je te godine ukinut.Pred otvaranje Učiteljske škole u Banjaluci,1925.godine,list Otadžbina sa žaljenjem izvještava kako je ukinuto odobrenje za njeno otvaranje,mada je do otvaranja ipak došlo.Ono je išlo postepeno razred po razred,a na isti način se gasila u Derventi.Prvi direktor banjalučke Učiteljske škole bio je Ivan Kovačević.

 

* Ženska realna gimnazija

1936.godine,u Banjaluci je počela sa radom nepotpuna Ženska realna gimnazija,koja je osnovana školske 1933/40.godine u sastavu Realne gimnazije.Poslije odvajanja imala je 20 nastavnika s direktorom Milenkom Koprivnicom,dotadašnjim nastavnikom Muške gimnazije ,na čelu.Te godine škola je imala 290 u čenica,a pred rat,1941.godine u nju je bilo upisano 411 učenica,kojima su predavala 23 profesora.


UVOD