ZANIMLJIVOSTI
Imena koja oblaci imaju opisuju ove oblike pomoću kombinacije značenja . na primjer, cirus je u obliku pramena ili pera, stratus je ravan i nalik pokrivaču, a kumulus je naduvan i paperjast
Zašto su vrhovi planina obično prikiriveni ili okruženi oblacima?
Planine su prepreka za kretanje zračne mase. Kada zračna masa naidje na takvu prepreku, ona se počne izdizati. Pri izdizanju se zrak širi i hladi, pa dolazi do kondenzacije. Tako nastaju oblaci na privjetrini i oko vrhova planina. Takvi se oblaci prema svom nastanku zovu orografskim. Kad zrak prijedje prepreku, počinje se spuštati i zagrijavati čime se udaljava od rosišta, pa se naoblaka raspada. Na taj način u zavjetrini visokih planina mogu nastati pustinje (npr. hladna Patagonija u zavjetrini Anda).
Kada iz oblaka pada kiša a kada snijeg?
Vrsta padavina koja pada iz oblaka zavisi od temperature u samom oblaku i od temperaturi zraka ispod oblaka. Vodene kapljice u oblaku znatno su sitnije i lakše od kišnih kapi koje nastaju njihovim rastom. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu. Ako je temperatura ispod oblaka vrlo visoka, može se dogoditi da na putu prema tlu ispare jer se pri padu dodatno zagrijavaju zbog trenja. To se dogada npr. iznad Sahare. Ako je temperatura u oblaku vrlo niska tako da iz njega padaju pahuljice snijega (koje se sastoje od ledenih kristala) one se pri prolazu kroz zrak mogu zagrijati i pretvoriti u hladnu kišu. To se ne dogadja kad je temperatura ispod oblaka niska. Tada pahuljice dopru sve do tla.
Kumulonimbus je najznačajniji oblak koji se pojavljuje u atmosferi, goleme je energije (procjena: nekoliko atomskih bombi) i uzročnik je mnogih procesa
Kako nastaje snijeg?
Snijeg je, u stvari, led, i stvara se u oblacima koji se nadju na veoma niskim temperaturama (izmedju –12C i –20C). Sitne kapljice veoma brzo se stvrdnu, tj. prelaze iz tečnog stanja u čvrsto, obrazujući sitne ledene iglice
Kada pada kiša, a kada grad?
Oblaci se sastoje od sitnih vodenih kapljica koje lebde u vazduhu, ali ne uspijevaju uvijek da `plove`. Može se desiti da ih vjetar gura jedne na druge, pri čemu se ove kapljice stapaju u veće kapi, i kad dostignu određenu težinu, ne uspijevaju više da lebde u vazduhu, već padaju na Zemljinu površinu u obliku kiše.
Kada je hladno, može se desiti da snažne vazdušne struje odvuku kapljice u više slojeve. Tamo se one, pošto je temperatura niža, slede i postaju ledene kuglice – to je, onda, grad
Kada pada kiša, a kada grad?
Oblaci se sastoje od sitnih vodenih kapljica koje lebde u vazduhu, ali ne uspijevaju uvijek da `plove`. Može se desiti da ih vjetar gura jedne na druge, pri čemu se ove kapljice stapaju u veće kapi, i kad dostignu određenu težinu, ne uspijevaju više da lebde u vazduhu, već padaju na Zemljinu površinu u obliku kiše.
Kada je hladno, može se desiti da snažne vazdušne struje odvuku kapljice u više slojeve. Tamo se one, pošto je temperatura niža, slede i postaju ledene kuglice – to je, onda, grad
Zašto za vrijeme velikih nepogoda sijeva i grmi?
Unutar kumulonimbusa vazduh se kreće u takvom kovitlacu da izaziva električno pražnjenje. To se dešava zato što se vodene kapljice koje obrazuju oblak kreću kroz vazduh i oslobadjaju elektricitet. Prilikom električnog pražnjenja na nebu se primjećuje svjetlosni efekat – munja. Električno pražnjenje munja izaziva veoma viskou temperaturu koja snažno širi okolni vazduh, izazivajući time snažne vibracije. Tako nastaju zvučni talasi koji se šire s karakterističnim praskom groma
Visoki oblaci su sasvim ledeni oblaci, s temperaturama nižim od –35C, i nisu oštro ograničeni (cirusi, cirokumulusi, cirostratusi)
Srednje visoki oblaci su mješoviti oblaci od leda i vode, s temperaturama od –10C do –35C (altokumulusi, altostratusi, nimbostratusi)
Niski su vodeni oblaci, s temperaturama –10C do više od 0C, i oštro su ograniceni (kumulusi, kumulonimbusi, stratokumulusi,stratusi).
|
|
|
|
|
|