Rio De Janeiro

Većim dijelom tropski, smješten južno od ekvatora, Brazil kao najveća država Južne Amerike zauzima skoro polovinu njene površine. Njegovi potencijali, veličina i prostranost, prirodni resursi, čine ga vrlo perspektivnom zemljom.
Po broju stanovnika Brazil zauzima peto mjesto u svijetu sa 167 660 687 stanovnika (prema podacima iz 1997. godine). Među dvadeset najvećih svjetskih metropola nalaze se i dva brazilska grada: Sao Paolo sa 15 199 423 i Rio de Ženeiro sa 9 600 528 stanovnika.
Iako nije ni glavni ni najveći grad Brazila, Rio je sinonim za Brazil. Okuplja stanovništvo iz svih saveznih država, te ga zato smatraju pravim brazilskim gradom. Rio i Brazil, dva su pojma koja su međusobno srasla do te mjere da kada se kaže Brazil, najčešće se pomisli na Rio, a kada je riječ o Riju, podrazumijeva se da te to Brazil.
On je pojam za ljepotu, životnu radost i vrhunsku razonodu. U Riju se dodiruju najsavremenija arhitektonska dostignuća i kuće od blata, drveta i raznih otpadnih materijala.
Na sjeveru grada je luka opasana kvartovima u kojima su izmješana industrijska i radnička naselja; na jugu su grupisane stambene bogataške četvrti pored slavnih plaža Kopakabane. 



 

Geografski položaj Rio de Ženeira mnogostruko je važan. Grad se razvio na obalama Atlantskog okeana, u središnjem dijelu brazilskog primorja i neznatno sjevernije od južnog povratnika.
Proteže se po obalama zaliva Guanabara.
Granitni reljefi u obliku bregova, od kojih je najslavnija Šećerna glava, tropska vegetacija, obale uz koje se protežu plaže, stvaraju pejzaž velike ljepote.
Glava šećera je brdo visoko 390 m, odakle se pruža fantastičan pogled na Rio. Ništa manje interesantno je brdo Korkovado, visoko 709 m, na čijem vrhu stoji Hristov kip od kamena, visok 37 metara i težak 1145 tona.
Ovaj kip se smatra zaštitnikom grada.
U dosadašnjem istorijskom razvoju Rio de Ženeira mogu se izdvojiti tri bitne etape.
Prvu etapu od 1565. godine obilježava osnivanje naselja u podnožju Glave šećera. Misleći od zaliva Guanabara da je ušće neke velike rijeke, naselje je dobilo ime "Januarska rijeka". Tako je ova metropola i dobila ime. U ovom periodu najveći pažnju Portugalci su pridavali uzgoju šećerne trske, duvana i pamuka.

Drugu etapu razvoja Rija obilježava funkcija glavnog grada, koju je preuzeo od Salvadora 1763. godine. Ovu fazu karakteriše najdinamičniji razvoj grada. Močvarni tereni i ostaci brojnih laguna isušeni su primjenom moderne tehnologije, čime su od malarične tropske sredine stvoreni povoljni uslovi za razvoj velegrada.
Rio dobija nove doseljenike, grade se putevi, reprezentativna zdanja i poslovno-stambeni objekti. U ovom periodu Rio se izdvojio kao najveći grad sa najatraktivnijom lukom u Brazilu.

 

 

U najnovijem razdoblju od 1960. godine, grad se raširio na površinu od oko 250 km kvadratnih. Centar grada zauzimaju brojni neboderi, banke, velike robne kuće i trgovine. Srce grada čini reprezentativna avenija Avenida Rio Branco, koju krasi bogatstvo zelenih površina.
Najvažnija gradska ulica je Avenija predsjednika Vargasa, kuda se odvija vrlo živ promet, jer povezuje lučki dio grada na sjeveru sa pročeljem na obalama Atlantika.Sa privrednog aspetka, u Riju dominira tercijarni sektor. Razvijeni su trgovina, saobraćaj i administracija, te turizam, koji kulminira nadaleko poznatim karnevalom.
Industrijski sektor je raznovrstan. Razvijene su prehrambena i tekstilna industrija, metalurgija, mašinogradnja, i elektro postrojenja, kao i duvanska industrija.
Dva aerodroma, putnička i trgovačka luka, imaju važnu funkciju nacionalne i internacionalne raskrsnice.
Privreda se u prošlosti zasnivala na plantažama šećerne trske, duvana i pamuka, da bi početkom 18. vijeka pronalaskom dijamanata i zlata u pokrajini Minas Gerais, Rio postao posrednik između bogatih rudnika u unutrašnjosti i prekomorskog tržišta.

 

 

Turizam je glavna djelatnost u Riju, gdje dominira karneval Karioka (Karioka je naziv za stanovnika Rija). U vremenu karnevala u grad se slijeva na stotine hiljada turista iz svih dijelova svijeta, željnih provoda i muzike.
Ulicama Leblona i Ipaneme, pa preko raskošne Kopakabane i Avenije Atlantika, kroz tunele Botafoga i Flamenga, do Pariskog trga i Avenije Rio Branko, 4 do 5 dana ne prestaje zanosan ritam sambe. Karneval u Riju je sigurno najveći izliv životne radosti i najjači izraz bučnog južnoameričkog temperamenta. Tih dana čitav Brazil živi za karneval. Kakva je gužva i temperament na karnevalu dovoljno govori tragičan bilans iz 1979. godine, kada je bilo 170 poginulih i 16 000 ranjenih učesnika.
Osim karnevala, kao turistička atrakcija ističe se Kopakabana, najpoznatija plaža Brazila. Poznata je i po tome što su na njoj prve fudbalske majstorije naučili najpoznatiji brazilski fudbaleri. Oni i danas u trenucima odmora vole doći na Kopakabanu i na pijesku odigrati utakmicu.
Ovdje je nemoguće ne spomenuti Marakanu, hram fudbala, jedan od najvećih fudbalskih stadiona na svijetu, koji prima 214 000 gledalaca.



 

Rio, pored turističke funkcije, sa dva aerodroma, razvijenom putnom mrežom i lukom koja je još od početka 20. vijeka bila najveća luka Brazila, jeste jedan od najsnažnijih trgovačkih gradova svijeta. Rio de Ženeiro je u svom razvoju prešao put od kolonijalnog centra i malog trgovačkog naselja do savremene svjetske metropole. Danas je jedna od najinteresantnijih turističkih atrakcija na planeti.

 


NAZAD