Period Asuka ( VI-VII vek )
Prevladava kineski uticaj,ali raspored gradjevina,ponekad asimetrican,tipicno je
japanska odlika. Verske zaduzbine postaju sve brojnije ( manastir Horiu-ji u
Nari,osnovan oko 607. ). U vajarstvu,Budino trojstvo ( oko 623,Horiu-ji )
takodje je u znaku Kine i dinastije Vei.
Period Nara ili Tempio ( VIII vek )
Kineski doprinos ostaje osetan u svim oblastima. Nara i njeni hramovi sagradjeni
su u kontinentalnom stilu. U vajarstvu,lakirano drvo i gips postepeno zamenjuje
bronza; prostranost i uzvisenost karakterisu dela ateljea Tosodai-ija pred kraj
VIII veka. Inspiracija Kinom prisutna je i u zidnom slikarstvu ( kao u
svetilistu Horiu-ji,nestalom u pozaru 1947. ) sasvim bliskom onom dinastije
Tang.
Period Hejan ( XI-XII vek )
Hejan-kio,u blizini danasnjega Kjota,postaje prestonica. Ezotericne sekte,sklone
povucenim mestima,stvaraju arhitekturu koja se,zadrzavajuci pritom strogi
raspored,prilagodjava konfiguraciji terena,sto predstavlja karakteristicnu
odliku japanske arhitekture,uocljivu i na privatnim prebivalistima ( Biodo-In ).
Vajari bozanstva ezotericnih sekti predstavljaju sa zastrasujucim izgledom ili
su inspirisani kultom Amide. Osnivaju se ateljei,poput Josovog. U
slikarstvu,izvesne teme i nacionalne osobine se utvrdjuju: sklonost liniji na
racun volumena, elegancija oblika,slikanje pejsaza koji prikazuju pitomost
japanskog sela koje se prostire duz makimonoa ( Gendji monogatari ). Za
vladavine plemstva Fuzivara te distinktivne crte i narativni duh razvice se u
slikarstvo u nacionalnom stilu,ili jamato-e.
Period Kamakura
Posle uzasnog gradjanskog rata,Japan dozivljava period rekonstrukcije; u domenu
religije,arhitektonske formule iz prethodnog veka povlace se pred onima iz Kine
( Todai-ji,u Nari ). Slikari jamato-ea dalje se razvijaju i,ponekad,dovode
individualizaciju do karikature. U vajarstvu je prisutan realizam,sa plejadom
umetnika oko Unkeija.
Period Asikaga ili Muromasi
Veze sa Kinom postaju zvanicne i zen budizam,narocito u svetovnoj arhitekturi,i
dalje je u korenu ostvarenja bliskim kineskim pod dinastijom Song: takav je
Gingaku-ji,savrsen primer za svoju epohu. Razvijaju se ezotericne baste,i dalje
pod uticajem zen budizma ( vrt od mahovine u Saihodjiju,oko 1339; vrt od kamena
i peska u Rijoan-jiu,koji se pripisuje Soamiju,1499; vrt Dasenin,1509; svi u
Kjotou ).
Povezana sa carskim dvorom,skola Tosa proslavlja jamatoe. Namenjene dekoru
princevskih rezidencija,slike postaju sve dekorativnije ( teznja koju pojacava
skola Kano,koju osniva Kano Motonobu ). Slikanje bojom dinastije Song sa juga (
koju vodi zen sekta ) veoma je cenjeno,kolekcionari i mecene podrzavaju
kaludjere koji se njime bave. Sesu je neosporni majstor te umetnosti.
Period Muromasi
Podignuti na stenovitim uzvisenjima i sagradjeni u drvetu,utvrdjeni dvorci (
Himeji ) diktatora po raskosi konkurisu jedni drugima. Izvajani ukrasi i dekor u
prelivima boja nalaze se u izobilju ( zamak Nidjo,1601-1603,u blizini Kjotoa ).
Nasuprot tome,kod izgradnje privatnih rezidencija razvija se funkcionalan i
ogoljeni stil ( Kjoto,palata Kacura ). Skola Kano,napredna,stvara brojna
remek-dela,poput zidnih ukrasa koje ostvaruje Kano Eitoku za Hidejosija.
Hasegava ohaku,uprkos upotrebi monohromatskog tusa,odlikuje se stilom slobodnim
od kineskog uticaja. Cajna ceremonija pospesuje keramicku umetnost sa veoma
lepim raku.
Period Edo
Kjoto zadrzava svoju ulogu kulturne prestonice,ali Edo ( Tokio ) postaje
politicki centar. Gradjanstvo se bogati zahvaljujuci trgovini i industriji i za
njega rade veliki dekorateri poput Sotacua,kojima se ponekada pridruzuju
kaligrafi ( poput Koecua ).
Slikar Korin Ogata,cuven po svojim velikim
kompozicijama,udruzuje svoj talenat sa onim svog brata,grncara Kenzana.
Lakireri,crtaci na platnu,svi postizu izuzetnu prefinjenost izraza,a porcelan
Imari se masovno izvozi u Evropu. Ikeno Taiga i Josa Buson stvaraju bunjin-ga
( slikarstvo obrazovanih ) koje povezuje kineski ideal sa japanskim
senzibilitetom; Marujama Okio osniva skolu u kojoj se slazu realizam i lirizam.
Napredovanje
trgovacke klase i razvijanje njenog ukusa za egzoticnim prizorima ili onim iz
svakodnevnog zivota,u zacetku su mode otiska,ili ukijo-e.
Harunobo,Utamaro,Saraku,Hokusai,Hirosigo,itd,opisali su svakodnevni zivot sa
zanosom,spontanoscu i senzualnoscu.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |