Praistorija
          Naseljavanje Japana,pre VIII milenijuma pre nove ere,verovatno je izvrsilo stanovnistvo sa severa Azije pristiglo u visem paleolitskom periodu ( ili barem mezolitskom ). Razlikujemo pra-Jomon,ili predkeramicki period,Jomon ( oko 7 500-300 pre n.e. ) i Jajoi ( 300 pre n.e.-300 n.e. ). U tom poslednjem periodu javlja se narod dosao sa juga Kine,Jajoi. U isto vreme stizu,na krajnjem severu ostrva,populacije poreklom iz Sibira,srodne Kavkazoidima,Ainusi,koji se mesaju sa narodima kasnog Jomon perioda. Stanovnistvo Jajoi koristi nove tehnike: obradu gvozdja,bronze,tkanje,grncarski tocak,itd.

 

Period tumulusa
          Oko sredine III veka,grupe konjanika ( ratnika altajskog porekla ),pristigli iz Koreje,upadaju u juzni Japan i ucvrscuju se kao gospodari. Oni se sahranjuju u tumuluse veoma velikih dimenzija,kofun,okruzene hanivama ( cilindrima od ilovace ),ispod kojih su uredjene posmrtne prostorije,medju kojima su pojedine sagradjene prema planu "otvora na bravi",koji je,cini se,predstavljao oblik svojstven Japanu. Ti ratnici takodje donose seljacima Jao-jia nova verovanja ( sibirski samanizam ),mitove i klanovsku strukturu drustvenog organizovanja.

 

Istorija

Anticka drzava
oko 400: uvodjenje kineske knjizevne kulture preko Koreje.
oko 550: zvanicno uvodjenje budizma.
646: sprovodjenje reforme iz perioda Taika,koja ojacava,po uzoru na Kinu,centralnu carsku valast.
710-794: period Nara,grad u kome car boravi.
794-1185: Period Hejan ( buduci Kjoto ),grad u kome se od tada nalazi dvor. Taj period je obelezen postepenim slabljenjem klana Fuzivara,koji su od 858. drzali svu vlast. Dve aristokratske porodice,Taira i Minamoto,sukobljavaju se u zestokoj borbi iz koje Minamoto izlaze kao pobednici.

Sogunat
1192: Joritomo,vodja klana Minamoto,ustanovljuje vojnu vlast,sogunat,u Kamakuri. Sogunat Asikaga ( 1338-1573 ),ustanovljen u Kjotu,predstavlja period politickog bezvlasca tokom koga rastuca moc velikih daimjo ( feudalnih gospodstava ) i budistickih manastira izaziva unutrasnje borbe.
1542: do japanskog arhipelaga po prvi put dopiru evropski trgovci.
1585-1598: Tojotomi Hidejosi,carev Prvi ministar,ujedinjuje Japan podvrgavajuci carskoj vlasti nezavisne daimjo.
1603-1605: Tokugava Iejasu se nastanjuje u Edu ( Tokio ),proglasava se naslednim sogunom i stvara stabilne institucije u Japanu. Njegov dolazak na presto uvodi period Edo,ili Tokugava ( 1603-1867 ). Sogunat postaje sve vise apsolutisticki. Posle pobune iz 1637,tokom kojeg dolazi do pokolja hriscana,zemlja je zatvorena za strance ( sem za Kineze i Holandjane ). Taj period je brz uspon klase trgovaca.
1854: Japan je oruzanom silom prisiljen da potpise trgovacki sporazum sa SAD. Slicne privilegije su odobrene i drugim zemljama,sto izaziva jacanje ksenofobnih pokreta.
1867-68: sogunat nestaje. Car Mucuhito sam drzi vlast. Tada pocinje period Mei-ji ili period "prosvecene vlasti".

Period Mei-ji ( 1868-1912 ) i japanska ekspanzija do 1945.
1868: novi japanski car svoju rezidenciju postavlja u Tokio. Zemlja se siroko otvara zapadnom uticaju. Stari feudalni sistem zamenjen je centralizovanom vlascu.
1889: po uzoru na zapadne zemlje,Ustav uspostavlja parlamentarnu monarhiju. Privredna modernizacija je veoma brza. Udruzenja trgovaca i finansijera ( zaibacu ) izvrsavaju elektrifikaciju arhipelaga,stvaraju mrezu zeleznickih pruga i podizu veliku industriju. Prema inostranstvu,Japan vodi ekspanzionisticku pulitiku.
1894-95: pobednicki rat protiv Kine posle koga Japan pripaja Formozu ( danas Tajvan ).
1904-1905: rusko-japanski rat. Ugovor iz Portsmauta ( 1905 ) kojim se okoncava taj rat,omogucuje Japancima da se ucvrste u Koreji,pripojenoj 1910. i daje im suverenu vlast nad delom ostrva Sahalin,kao i pravo na Mandzuriju.
1912: pocetak vladavine cara Taisoa. Tokom prvog svetskog rata,Japan se svrstava na stranu saveznika.
1919: Versajski ugovor dodeljuje Japanu mandat u bivsim nemackim posedima na Dalekom istoku. Ratne godine su dale veliki podsticaj japanskoj trgovini i industriji.
1926: Hirohito postaje car. On osnazuje centralnu vlast.
1931-32: nacionalisticka ekstremna desnica postize okupaciju citave Mandzurije.
1937-38: Japan zauzima severoistocni deo Kine.
1940: potpisuje trojni savez sa Nemackom i Italijom. Drugi svetski rat mu omogucuje da u potpunosti razvije svoju ekspanzionisticku politiku.
decembar 1941: japanska avijacija napada americku flotu u Perl Harburu.
1942: Japanci vladaju jugoistokom Azije i delom Pacifika.
avgust 1945: atomsko bombardovanje Hirosime i Nagasakija prisiljava Japan na kapitulaciju.

Japan posle rata
1946: general Mek Artur,glavni zapovednik okupacionih trupa,namece Japanu koji je ostao veran caru,parlamentarni Ustav i pokrece demokratizaciju zemlje.
1951: mirovni ugovor iz San Franciska vraca Japanu punu suverenost. Na unutrasnjem planu,vladom i dalje dominira snazna konzervativna vecina. Na spoljnem planu,ulazak u OUN ( 1956 ),ugovor o vojnom japansko-americkom savezu ( 1960 ) i ugovor o miru i prijateljstvu s Kinom ( 1978 ) ojacavaju polozaj Japana u svetu. Ali,on postaje pre svega prvorazredna sila.
1982-1987: premijer Nakasone Jasuhiro,liberalizuje ekonomiju i vodi politiku koja pogoduje obnovi nacionalizma.
1989: po Hirohitovoj smrti,nasledjuje ga njegov sin Akihito.
1993: koalicija opozicionih stranaka dolazi na vlast i nastoji da izvrsi reformu politickog sistema.