Građa otrovnih zuba i otrovnog aparata različita je u guja i ljutica. U guja su otrovni zubi smješteni na prednjem dijelu gornje čeljusti. Nepokretni su i, kada su usta zatvorena, smješteni su u kožnom naboru u donjem dijelu usne šupljine. Osim toga, zubi mnogih guja nemaju šuplji kanal unutar otrovnih zubi već su njihovi zubi duboko užlijebljeni. Otrovni su zubi povezani sa otrovnim žlijezdama koje proizvode otrov. Kada ovakva zmija ugrize, iz žlijezde poteče otrov kroz zub (ili žlijeb) u ranu. Specijalnu sposobnost posjeduju neke afričke i azijske kobre. One zbog posebne građe otrovnih zubi mogu štrcati otrov na udaljenost i do 3 metara i tako se braniti od napadača. Otrov ima jako nadražujuće djelovanje na oči i, ako ga se odmah ne ispere, može dovesti do trajne sljepoće. Posebno su po toj osobini poznate četiri vrste afričkih kobri. To su crnovrata kobra (Naja nigricollis), mozambička kobra (Naja mossambica), crvena kobra (Naja pallida) i ringhal (Hemachatus haemachatus). I neke vrste azijskih kobri također mogu štrcati otrov.

Ljutice i jamicarke imaju najrazvijeniji otrovni aparat i zube. U njih su zubi takodjer smjesteni u prednjem dijelu gornje celjusti i izgledaju kao injekcijske igle, ali su pokretni. Kada nisu u upotrebi, zubi su u ustima savijeni unazad i prekriveni su zastitnim koznim naborom. Prilikom ugriza, zubi se uspravljaju i otrov iz otrovne zlijezde potece kroz zubni kanal u ranu. Jamicarke posjeduju i specijalne organe smjestene u jamice izmedju nosnih otvora i ociju. Ti organi su termoreceptori i zmija ih koristi da u mraku pronadje toplokrvni plijen. Ovi organi spadaju medju najosjetljivije receptore u zivotinjskom svijetu i mogu registrirati temperaturnu razliku od 0,001C. Jos se uvijek ne zna kako mozak zmije rekonstruise termosliku koju stvaraju ovi organi.