Zmijski ugriz i njegovo lijecenje

Zmijski su otrovi slozene mjesavine bioloski aktivnih tvari cija je zadaca paralizovati ili usmrtiti plijen. Otrov se, medjutim, moze koristiti i u samoobrani. Biohemijskom analizom zmijskih otrova utvrdjeno je da oni sadrze mnogobrojne enzime. Do danas je utvrdjeno najmanje 26 enzima od kojih su najvazniji proteoliticki enzimi, hidrolaze argininskih estera, enzimi slicni trombinu, kolagenaze, hijaluronidaze, fosfolipaze, fosfoesteraze, acetilholin esteraze, ribonukleaze, deoksiribokukleaze, NAD nukleotidaze, laktat dehidrogenaze, L - aminooksidaze i adenozin trifosfataze. U otrovima se mogu naci i bioloski aktivne tvari niske molekulske mase. One nemaju enzimske aktivnost, ali je njihovo djelovanje u otrovu vrlo vazno. Cesto su one odgovorne za toksicno djelovanje otrova. Tako, na primjer, cisti krotoksin izoliran iz otrova cegrtusa, ima 15 puta jace toksicno djelovanje nego sirovi otrov. On je izgradjen od 18 aminokiselina, a denaturise hemoglobin, izaziva hemolizu, aktivira fibrinogen, oslobadja bradikinin, te izaziva poremecaje u disanju i smrt. U otrovima se mogu naci i tvari koje izazivaju grusanje krvi, ali i one koje sprijecavaju grusanje.

Posto su otrovi uglavnom proteinskog sastava, oni u ugrizenih mogu izazvati reakcije brze preosjetljivosti (tzv. anafilakticki sok). Medjutim, ove su reakcije na zmijske otrove vrlo rijetke i javljaju se u vrlo malog broja ugrizenih osoba.

 

Simptomi i posljedice djelovanja otrova

 Pojava znakova trovanja zmijskim otrovom, te razvoj kasnijh posljedica zavisi od velikog broja faktora: starosti i masi zrtve, mjestu i dubini ugriza, broju ugriza, duzini trajanja ugriza (kolicini ubrizganog otrova), razni straha zmije, vrsti i velicini zmije, stanju otrovnog sustava zmije (otrovnih zlijezda i zuba), osjetljivosti osobe na otrov, patogenim mikroorganizmima prisutnim u ustima zmije u trenutku ugriza, te o brzini prve pomoci i kvaliteti kasnije medicinske obrade u zdravstvenoj ustanovi.

Ugriz ljutice cesto se moze prepoznati po tragovima otrovnih zuba na mjestu ugriza. U vecini slucajeva, u roku od deset minuta nakon ugriza, javlja se otok koji se brzo siri od mjesta ugriza i moze u roku od jednog sata, ako se ne zapocne lijecenje, brzo zahvatiti citav ugrizeni dio tijela (na primjer, ruku ili nogu). U mnogim slucajevima, uz otok javljaju se jos i lokalna krvarenja u povrsinskim dijelovima. Zbog otoka, koza je vrlo napeta, sjajna i osjetljiva na dodir.Limfni cvorovi u ugrizenom dijelu tijela ubrzo se povecaju i postaju bolni na dodir. U roku od tri sata nakon ugriza, na ugrizenom dijelu tijela, na povrsini koze ponekad se javljaju mjehuri ispunjeni seroznom tekucinom koja je, u nekim slucajevima, pomjesana sa krvlju. Ovakav razvoj simptoma cesto prati jaka bol koja se sa ugrizenog dijela siri u ostale dijelove tijela. Od ostalih simptoma cesto se javljaju slabost, povracanje, obilno znojenje, grcevi u crijevima, a ponekad i gubitak svijesti. Neki se bolesnici zale i na utrnuce zahvacenog dijela tijela odnosno na pojavu utrnuca ustiju ili usnica. Neke ljutice imaju u svojem otrovu i tvari koje sprijecavaju grusanje krvi i izazivaju krvarenje iz sluznica. Simptomi djelovanja ovih tvari su opsezna unutrasnja i vanjska krvarenja. Osobito su znacajna krvarenja iz sluznice ustiju.

    Posljedice ugriza cegrtaljke

 

Prva pomoc kod ugriza zmije

Na ovim prostorima najvise ugriza ima u proljece i ljeto kada su zmije najaktivnije. Gotovo svi ugrizi poticu od ridjovke ili poskoka. Treba napomenuti da lose izvedena prva pomoc moze samo pogorsati stanje ugrizene osobe. Ako je doslo do ugriza treba uciniti slijedece:

  1. Pricekati nekoliko minuta. Ako nakon 5 - 10 minuta ne dolazi do oticanja ugrizenog mjesta, onda nije doslo do trovanja. Moguce je da zmija nije otrovnica ili da zmija otrovnica nije ubrizgala otrov u ranu.

  2. Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni su slucajevi gotovo nepoznati ako se lijecenje vrsi u roku od 6 do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni slucajevi izazvani zmijskim ugrizom toliko su rijetki da u krajevima gdje je poskok cesta zivotinja vise ljudi pogine od elementarnih nepogoda (potresa, poplava) nego od ugriza.

  3. Imobilizirati ugrizeni dio tijela. Nogu ili ruku treba omotati citavom duzinom (ne precvrsto) do dolaska u bolnicu

  4. Ne loviti zmiju! Rezultat lova su najcesce dodatni ugrizi.

  5. Sto je prije moguce, odvesti ugrizenog u bolnicu. Tokom transporta ugrizeni dio tijela sto je moguce manje micati. Pomicanjem se otrov brze siri. Ako dodje do povracanja, okrenuti ugrizenog u bocni polozaj.