Herakle

Među mnogim predanjima starih Grka izdvajaju se mitovi o polubogovima, koje su Grci nazivali herojima. Njima je pripisivana natčovečanska fizička snaga, ili naročiti um i okretnost. Oni su ubijali čudovišta, divlje zveri i razbojnike koji su ometali normalan i miran život ljudi. Grci su najviše pričali o neobičnim podvizima Herakla, sina Zevsa i Alkmene, tebanske princeze, koji je bio pravi grčki narodni heroj. Poznat je po svojim delima, koje je morao da obavi po naređenju Euristeja, kralja Grčke, u roku od 99 meseci.

Heraklova dela:
  1) Ubio je Nemejskog lava;
  2) Ubio je monstruoznu Hidru u močvarama Lerne;
  3) Uhvatio je Kerinejsku košutu (Artemidinu omiljenu), a da je nije ustrelio;
  4) Uhvatio je Erimantskog vepra;
  5) Očistio je prljave štale kralja Augija za jedan dan;
  6) Oslobodio je Stimfalsku močvaru od ptica koje su jele ljude;
  7) Uhvatio je snežno belog bika sa Krita, koji je sravnjavao polja sa zemljom;
  8) Uhvatio je četiri divlje kobile trakijskog kralja Diomeda;
  9) Uzeo je čuveni zlatni pojas od Hipolite, kraljice Amazonki;
10) Ukrao  je krdo crvenih krava od kralja Heriona.
Kada je Herakle uradio navedena dela, Euristej mu je zadao dodatna dva:
  1) Da donese zlatne jabuke Hesperida, kćeri Titana Atlanta, sa Dalekog zapada;
  2) Da uhvati psa Kerbera i dovuče ga iz Podzemlja.
Herakle je obavio zadana dela i Euristej ga je oslobodio dužnosti.

    U doba svojih lutanja od Kavkaza do Španije srušio je pregradu koja je odvajala Sredozemno more od Atlantskog okeana; jedan deo kamenja bacio je na špansku stranu, a drugi na afričku. Tako je postao današnji Gibraltarski moreuz, koji su Grci nazvali "Heraklovi stubovi". Posle mnogih podviga, Zevs je Herakla odneo na nebo i uvrstio ga u red bogova. Postavio ga  je za vratara na Olimpu i oženio svojom kćerkom Hebom.          

(Galerija)