Spasimo lemure

 

Raznovrsni lemuri od pamtivijeka zive na Madagaskaru u potpunoj izolaciji. Oni su pravi primati,dakle srodnici majmuna, pa cak i majmuna. Danas je njihov opstanak upitan. Prije otprilike 40 miliona godina nekim je lemurima uspjelo, na splavovima od bambusovog drveta, prijeci na ostrvo Madagaskar preko sve sireg pojasa izmedju domovine u Africi i ostrva pa se na njemu naseliti. Od njih se razvilo vise od 40 razlicitih vrsta, od kojih su u medjuvremenu mnoge izumrle. 

 

Lemuri Madagaskara

Ostrvo Madagaskar , koje je dugacko 1500 km i siroko 600 km, lezi jugoistocno od Afrike u Indijskom okeanu.Cini se da su  

 uslovi koji su na njemu vladali, odgovarali lemurima jer je to ostrvo jedino mjesto na kom se ta skupina primata odrzala do danas.Pretpostavlja se da je 14 vecih vrsta lemura izumrlo ubrzo nakon naseljavanja ostrva prije oko 1500 godina i da je covijek za to kriv. Nalazi kostiju u pecinama dokazuju da su lemuri ljudima bili vazan plijen. Mnogi lemuri cak i danas zavrse u loncu. Broj stanovnika na Madagaskaru veoma se povecao u 20. vijeku, pa je doslo do nadostataka obradive zemlje. U vecini podrucja pod kisnim sumama neprekidno nastaju nove oranice jer covijek paljenjem krci sumu , ali zemlja je toliko siromasna hranjivim tvarima da takva polja napustaju kao oranice vec nakon nekoliko godina. Nakon toga se iskrcuje novi komad kisne sume. U proslom je vijeku najveci dio jedinstvene kisne sume na Madagaskaru propao i pretvorio se u jednolicnu sikaru. Rezultat toga bio je gubitak zivotnog prostora, sto je ozbiljno ugrozilo mnoge vrste lemura.

Kata, Lemur catta: Skupine kata lemura zive na skrtom, suhom sumskom podrcju na jugu. Zenke predvode skupinu i brane svoj teritorij od protivnickih lemura. Iako su muzjaci jednako veliki kao zenke, podredjuju se njihovom vodjstvu. Kada vlada nestasica vode, najprije piju zenke i mladunci. Zbog toga u doba suse ugibaju samo muzjaci. Lemur catta naziva se jos i prstenastorepi lemur. 

Aj-aj, Daubentonia madagascariensis: Madagaskarski je prstas aktivan nocu. Ima ostar sluh kao sismis, kitnjast rep kao lisica i zube glodara, koji neprestano rastu, kao kod stakora. Aj-aj se hrani licinkama raznih insekata, kokosovim orasima i drugim vocem. Kada jede, srednjim se prstom sluzi kao alatom. 

Verreauxova sifaka, Propithecus verreeauxi: Poput mnogih lemura koji su aktivni danju, sifake se rano ujutro suncaju da zagriju tijelo. One su vrlo drustvene zivotinje. Cesto jedna drugoj vrlo pazljivo ciste i njeguju krzno. Od drugih lemura se razlikuju po nacinu kretanja po drvecu.

Misiji maki, Microcebus mirinus: Od svih primata najmanji je misiji maki koji je neobicna zivotinja. Iako je cest, covijek ga skoro nakada ne moze vidjeti: aktivan je nocu, zivi na drvecu i zna se uciniti takoreci nevidljivim. Misiji maki spava u supljem drvecu ili u gnjezdu sagradjenom od biljaka, lisca i dlake. Suho, hladno godisnje doba provodi u stanju hibernacije.

Istorija razvoja lemura

U sklopu prirodnog procesa evolucije iz jednog su se zivotinjskog oblika razvile mnoge razlicite vrste zivotinja. Medjutim od lemura na Madagaskaru taj je okolinom uslovljen proces bio znatno ubrzan. Na tom ostrvu postoji pet vrlo razlicitih vrsta klimatskih zona. One se i dalje dijele na vise tipova , a dijele ih siroke, brze tekucice koje odvajaju razlicite populacije lemura jednu od druge. To je razlog zbog kog se svaka od tih populacija razvijala na nesto drugaciji nacin od skupina na ostalim podrucjima. Usto, lemuri na Madagaskaru nisu imali konkurenciju oko izvora izvora hrane, pa su se kao vrsta mogli uspjesno dalje razvijati i odrzati do danas.

Zastita vrsta - mjere i problemi

Danas fondacija Worldwide Fund for Nature (WWF) organizuje program istrazivanja. S obzirom na to da su ljudi upoznali jedinstveno znacenje Madagaskara, Svjetska banka, uz pomoc rondacije WWf, pokusava povezati kredite za pomoc u razvoju sa planom akcija za zastitu okoline, pomocu kog bi se, uz ostalo, na ostrvu trebali sacuvati posljednji ostaci divljine. Na papiru, doduse, postoji dovoljno takvih podrucja, ali mnoga od njih nisu niti obiljezena niti ogradjena.

Sta se moze preduzeti?

Iako postoje zakoni o zastiti lemura na Madagaskaru, tesko ih je ljudima objasniti i kontrolisati njihovo provodjenje. Mnogi stanovnici zive u malim, udaljenim selima, pa ih se ne moze upozoravati na problematicno stanje u kom se nalaze lemuri.U svom neznanju oni i dalje ynistavaju sume koje su lemurima od zivotne vaznosti. Madagaskar je bio i ostao siromasna zemlja. Tamo zivotni vijek prosjecno traje nesto duze od 40 godina.Zato je razumljivo da se prednost daje temeljnim ljudskim potrebama - izgradnji sloka, bolnica i klinika - a ne nastojanjima da se zastite lemuri. Ipak, ako ljudi na Madagaskaru prestanu unistavati sume i ostave im njihov zivotni prostor, lemuri ce sigurno znati kako da sebi sami pomognu i odrze se kao vrsta.

 

« zastitimo ih!