Istorija čokolade
Čokolada ima dugu istoriju koja seže sve do Maja, starog naroda iz centralne Amerike. Maje su prvi koristili plodove kakao stabala, koja rastu u tropskim kišovitim šumama Amazone, za izradu ukusnog napitka zvanog čokolatl. Ovu gustu, bogatu tekućinu radili su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koji su zatim miješali u vodi sa sojom, vanilijom i čilijem. Maje su kakao plodove koristili i kao valutu i darove za proslave. I kad su bogati Maje trgovci odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, to je i tamo postalo pravi hit. U vrijeme kad je Kristofer Kolumbo donio vijest o čokoladi i kakau u Europu tijekom 15. stoljeća, Azteci su pili čokolatl stotinama godina. Međutim, tek kad je 1528. Don Cortes donio kakao i opremu za pravljenje čokolade u Španjolsku Europljani su počeli cijeniti njegovu vrijednost. Španjolci su izmiješali vlastitu verziju čokolatla, izostavili su čili papriku i dodali cimet i šećer. Ovo je uskoro postalo pomodno piće Španjolskog dvora. Zbog nedostatne opskrbe kakaom, recept za čokoladu je ostao tajnom nekoliko stoljeća.

Hrana bogova
Kakao prah i čokolada prave se od sušenih sjemenki koje rastu u mahuni na kakao stablu koje se zove Theobroma cacao (ime znači "hrana bogova"). Kakao stablo potječe iz Amazonske prašume i drugih tropskih područja južne i centralne Amerike, a sad se uzgaja u brojnim dijelovima svijeta. Kakao stablo rađa 2030 mahuna na godinu od kojih svaka sadrži 3040 sjemenki ili grašaka. Kad se mahune poberu, otvaraju se rukom koristeći drvene čekiće i iz njih se vade grašci. Grašci zatim prolaze kroz proces fermentacije. U zapadnoj Africi se koristi tradicionalna metoda "hrpe": mokri kakao grašci, još ovijeni pulpom iz mahune, naslažu se na listove banane ili neke druge biljke raširene na zemlji. Grašci se pokriju s još listova te se ostave da fermentiraju 5-6 dana. Tijekom ovog vremena pulpa i astringencije u grašku se uklanjaju kako se pulpa pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja istječe, a čokoladni okus se počinje razvijati. Kad je fermentacija gotova, grašci se suše i kuhaju (dužina kuhanja ovisi o tome je li završni produkt kakao ili čokolada). Tijekom kuhanja na pari grašci poprimaju karakterističan miris i aromu. Tijekom ovih procesa, nastaje oko 300 kemijskih tvari uključujući metilksantine teobromin i kofein te feniletilamin koji je srodan amfetaminu.
Grašci se tada usitnjavaju i melju u gustu tekućinu čokoladne boje poznatu kao "masa" i koja sadrži veliki udio kakao maslaca. Ona se stvrdne hlađenjem i čini bazu svih čokoladnih i kakao proizvoda. Kakao prah se pravi ekstrakcijom polovine kakao maslaca. Čokolada za piće ima dodan šećer i prirodne arome.

Koliko je stara čokolada?

Otkriće do kojega su došli znanstvenici pokazuje da je ovisnost o čokoladi 1000 godina starija nego što se do sada pretpostavljalo.

LONDON - Ljubav prema čokoladi razbuktala se prije otprilike 2600 godina, kad je drevni narod Maya u glinenim loncima počeo pripremati napitke od kakaa, tvrde američki znanstvenici iz tvrtke Hershey Foods iz Pennsylvanije i teksaškog sveučilišta u Austinu.
"Prisutnost kakaa u posudama pronađenim u Colhi pokazuje da je riječ o dokazima koji su gotovo tisuću godina stariji od onih iz Rio Azula (drevnoga grada Maya)", rekao je Jeffrey Hurst iz tvrtke Hershey Foods za znanstveni časopis "Nature".
Znanstvenici su analizirali talog iz posuda pronađenih na arheološkom nalazištu u Colhi u sjevernom Belizeu i otkrili da sadrži tragove teobromina, spoja kojega ima u biljkama kakaa.
Oni pretpostavljaju da su te posude služile za prelijevanje mješavine kakaa kako bi se stvorila gusta pjena koju su Maye posebno voljele.
"Sad znamo da Maye imaju dugu, neprekinutu povijest pripremanja i konzumiranja tekuće čokolade od vremena prije otkrića Amerike i
kroz cijelo razdoblje španjolskih osvajanja", dodao je Hurst .

Azteci su posebno štovali boga poljoprivrede i stvaranja Quetzalcoatla, kojega su usko povazivali s kakaovcem.
Mit kaže kako je Quetzalcoatl bio vrtlar u raju koji je ljudima podario drvo kakaovca i pokazao im kako ga uzgajati i upotrebljavati zrnje. Njegovi štovatelji smatrali su kako će se on jednog dana vratiti na Zemlju, te su ispijanjem čokolade željeli ubrzati njegov povratak. Prema stablu kakaovca odnosili su se posebno pažljivo smatrajući ga njegovom zemaljskom ostavštinom.

              Istorija cokolade