BIOGRAFIJA

Jedan od najvecih slikara svih vremena, Vinsent van Gog, roden je 30. marta 1853. godine. Njegov ujak je bio suvlasnik firme za prodaju umetnickih slika. Van Gog je radio u toj firmi od svoje 16. godine. Narednih šest godina, prodavao je slike u Hagu, Londonu, Parizu i Berlinu. Kada je napustio ovaj posao, postao je ucitelj u Parizu i narednih nekoliko godina proveo je predajuci likovnu umetnost.
Godina 1880. bila je prekretnica u njegovom životu. Tada je upisao školu likovnih umetnosti i odlucio da se u potpunosti posveti slikarstvu. Pohadao je škole u Briselu, Hagu i Londonu. Narednih pet godina uglavnom je slikao rudare, seljake i ljude iz siromašnih slojeva u dnevnim aktivnostima. Taj period u njegovom stvaralaštvu poznat je kao holandski period, jer je najvecu inspiraciju za slikanje dobijao u Holandiji.
Godine 1886. odlazi bratu u Pariz, koji je tada bio centar likovne umetnosti. Tamo upoznaje najvece slikare tog vremena. Pod uticajem pariskih impresionista i neoimpresionista (narocito Sinjaka i Tuluz Lotreka), Van Gog svoje tamne slike pune socijalne gorcine pocinje da menja u svetle slike veselijih boja, slikajuci tipicne impresionisticke elemente - gradske kafee i pejzaže.
Ubrzo se seli u Arl u južnoj Francuskoj, u potrazi za toplijim krajevima od Pariza. Tokom prve godine provedene u Arlu, naslikao je oko 200 slika. To je period kada je slikao i puno autoportreta. Najpoznatija dela iz ovog perioda su "Nocni kafe" i "Umetnikova spavaca soba u Arlu". Oktobra 1888, posecuje ga Pol Gogen, slikar koji ga je doveo u Arl, ali se pri tom njih dvojica svadaju i Gogen odlazi u Pariz. Zbog griže savesti, Van Gog sebi odseca uvo! Nakon toga, njegova bolest nepovratno uzima maha.
Narednih godina, ophrvan teškom bolešcu, stvara puno slika, nabacujuci boje na platna groznicavo, brzo, gotovo u transu. Mnoga od tih dela danas se procenjuju milionima dolara. Vinsent van Gog pokušao je da izvrši samoubistvo 27. jula 1890. godine u jednoj njivi u južnoj Francuskoj, a umro je 29. jula ujutro.

Mnogo je putovao kao trgovac umetnina, ali je u jednom trenutku shvatio da to nije posao kojim se zelio baviti. Jedna od najznacajnijih licnosti u njegovom zivotu je bio njegov mladji brat Teo, kome se Vinsent van Gog, kroz mnoga pisma, ispoveda, prica o sebi, svom zivotu, svojim slikama i umetnosti. U pocetku je slikao slike iz zivota holandskih seljaka i rudara tamnim mrkozelenim bojama. Posle kratke impresionisticke faze u Parizu, u kojoj rasvetljava paletu i napusta socijalne teme, Van Gog odlazi u Arl na jug Francuske.

Tu se najvise izrazavao u varijacijama plavih i zutih boja. Ove dve boje , cesto veoma intenzivno, imaju u njegovim slikama ulogu koju su u vizantijskoj umetnosti imale plavo i zlato. Ali, dok su u vizantijskim mozaicima i ikonama bile simbol nepromenljivih i apstraktnih vrednosti, u Van Gogovim slikama one su konkretni simboli zemlje, neba i Sunca, a jos vise izraz unutrasnjih ritmova i vibracija. U tom razdrazenom simbolizmu ucestvuju jos dve boje - crvena i zelena. U ovako shvacenoj boji Van Gog je zacetnik koloristickog ekspresionozma, koji kod njega nije bio posledica teorije, vec nuznost izazvana potrebom da izrazi svetle i tamne strane svig bica i svoja osecanja. Iz Arla Van Gog prelazi u Sen Remi. Ovde intenzitet ekspresije prelazi sa boje, koja postaje prigusenija, u graficki gest ruke, cetke ili noza. Kroz taj gest, vise nego kroz boju, izrazava zgrcene i iskrivljene oblike, nestvarne perspektive, meteze i oluje u kojima se projektuju njegove muke. Teme ovih slika su masline, cempresi, planine.