BIOGRAFIJA
Jedan
od najvecih slikara svih vremena, Vinsent van Gog, roden je 30. marta
1853. godine. Njegov ujak je bio suvlasnik firme za
prodaju umetnickih slika. Van Gog je radio u toj firmi od svoje 16. godine.
Narednih šest godina, prodavao je slike u Hagu, Londonu, Parizu i Berlinu. Kada
je napustio ovaj posao, postao je
ucitelj u Parizu i narednih nekoliko godina proveo je
predajuci likovnu umetnost.
Godina 1880. bila je prekretnica u njegovom životu. Tada
je upisao školu likovnih umetnosti i odlucio da se u potpunosti posveti
slikarstvu. Pohadao je škole u Briselu, Hagu i Londonu. Narednih pet godina
uglavnom je slikao rudare, seljake i ljude iz siromašnih slojeva u dnevnim
aktivnostima. Taj period u njegovom stvaralaštvu poznat je kao holandski period,
jer je najvecu inspiraciju za slikanje dobijao u Holandiji.
Godine 1886. odlazi bratu u Pariz, koji je tada bio
centar likovne umetnosti. Tamo upoznaje najvece slikare tog vremena. Pod
uticajem pariskih impresionista i neoimpresionista (narocito Sinjaka i Tuluz
Lotreka), Van Gog svoje tamne slike pune socijalne gorcine pocinje da menja u
svetle slike veselijih boja, slikajuci tipicne impresionisticke elemente -
gradske kafee i pejzaže.
Ubrzo se seli u Arl u južnoj Francuskoj, u potrazi za
toplijim krajevima od Pariza. Tokom prve godine provedene u Arlu, naslikao je
oko
200 slika. To je period kada je slikao i puno autoportreta.
Najpoznatija dela iz ovog perioda su "Nocni kafe" i "Umetnikova spavaca soba u
Arlu". Oktobra 1888, posecuje ga Pol
Gogen, slikar koji ga je doveo u Arl, ali se pri tom njih
dvojica svadaju i Gogen odlazi u Pariz. Zbog griže savesti, Van Gog sebi odseca
uvo! Nakon toga, njegova bolest nepovratno uzima maha.
Narednih godina, ophrvan teškom bolešcu, stvara puno slika, nabacujuci boje na
platna groznicavo, brzo, gotovo u transu. Mnoga od tih dela danas se procenjuju
milionima dolara. Vinsent van Gog pokušao je da izvrši samoubistvo 27. jula
1890. godine u jednoj njivi u južnoj Francuskoj, a umro je
29. jula ujutro.
Mnogo je putovao kao trgovac umetnina, ali je u jednom trenutku shvatio da to nije posao kojim se zelio baviti. Jedna od najznacajnijih licnosti u njegovom zivotu je bio njegov mladji brat Teo, kome se Vinsent van Gog, kroz mnoga pisma, ispoveda, prica o sebi, svom zivotu, svojim slikama i umetnosti. U pocetku je slikao slike iz zivota holandskih seljaka i rudara tamnim mrkozelenim bojama. Posle kratke impresionisticke faze u Parizu, u kojoj rasvetljava paletu i napusta socijalne teme, Van Gog odlazi u Arl na jug Francuske.
Tu se najvise izrazavao u varijacijama plavih i zutih boja. Ove dve boje , cesto veoma intenzivno, imaju u njegovim slikama ulogu koju su u vizantijskoj umetnosti imale plavo i zlato. Ali, dok su u vizantijskim mozaicima i ikonama bile simbol nepromenljivih i apstraktnih vrednosti, u Van Gogovim slikama one su konkretni simboli zemlje, neba i Sunca, a jos vise izraz unutrasnjih ritmova i vibracija. U tom razdrazenom simbolizmu ucestvuju jos dve boje - crvena i zelena. U ovako shvacenoj boji Van Gog je zacetnik koloristickog ekspresionozma, koji kod njega nije bio posledica teorije, vec nuznost izazvana potrebom da izrazi svetle i tamne strane svig bica i svoja osecanja. Iz Arla Van Gog prelazi u Sen Remi. Ovde intenzitet ekspresije prelazi sa boje, koja postaje prigusenija, u graficki gest ruke, cetke ili noza. Kroz taj gest, vise nego kroz boju, izrazava zgrcene i iskrivljene oblike, nestvarne perspektive, meteze i oluje u kojima se projektuju njegove muke. Teme ovih slika su masline, cempresi, planine.