Kosmologija

    U nordijskoj mitologiji svijet je bio zamišljen kao ravna ploča, koja je bila smještena na granama svjetskog drveta, Igdrasila (Yggdrasil). U centru diska je bio smješten Asgard, prebivalište bogova, a do njega se moglo doći samo preko duginog mosta (Bifröst). Jötunheimr je bio prebivalište divova. Počivalište većine mrtvih je bio Hel, a njime je vladala Hel, Lokijeva ćerka. Na jugu se nalazio vatreni svijet Muspellheim, dom vatrenih divova, a ledeni divovi su živjeli u Niflheim. Dom svijetlih vilenjaka (Ijósálfar) je bio Álfheim, tamnih vilenjaka Svartálfaheim, a patuljci su živjeli u dijelu koji se nazivao Nidavellir. Vanaheim je bio dom Vanira. Između Asgarda i Niflheima je bio Midgard, svijet ljudi.

 

Natprirodna bića

U nordijskoj mitologiji postoje tri "klana" božanstava, Ćsir, Vanir i Jötnar.

Razlika između grupa Ćsir i Vanir je relativna. Ove dvije grupe su se nakon rata u kojem je pobijedio Ćsir izmirile, neki članovi su se međusobno vjenčali i zajedno su vladali, a pojedina božanstva pripadaju u obje grupe. Vanir su uglavnom bili bogovi plodnosti i mora, a Ćsir bogovi moći i rata.

Klanovi Ćsir i Vanir su bili u sukobu sa klanom Jötnar. Jötnar (jednina - Jotun) se mogu uporediti sa titanima iz grčke mitologije, a prevode se kao "divovi", iako su predloženi i nazivi "trolovi" i "demoni". Ćsir su bili potomci klana Jötnar, a bilo je i sklapanja brakova između članova Ćsira i Vanira sa članovima Jötnara. Ovi "divovi" se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: ledene divove i vatrene divove.

Postojali su takođe i vilenjaci i patuljci čija uloga još uvijek nije u potpunosti poznata, iako je uvriježeno mišljenje da su bili na strani bogova.

Pored ovih u nordijskoj mitologiji postoje i druga natprirodna bića: Fenrir (džinovski vuk), Jörmungandr (morsak zmija koja okružuje svijet), Hugin i Munin (misao i sjećanje) - dva gavrana koji obavještavaju Odina o stvarima na Zemlji, kao i Ratatosk - vjeverica koja se penje po granama svjetskog drveta...

Kao i u mnogim drugim politeističkim religijama, tako ni u ovoj nema dualizma dobra i zla, nego je više ispoljen dualizam reda i haosa.

 

Porijeklo i kraj svijeta

U početku su postojali svijet leda Niflheim i svijet vatre Muspelheim, između kojih je bila praznina Ginnungagap. U toj sredini su se susreli vatra i led i nastao je prvi div Ymir i divovska krava Auđumbla koja je dojila Ymira. Krava je polizala led i stvoren je prvi bog Búri, otac Borra koji je bio otac prvog Ćsira Odina i njegove braće Vili i Ve. Ymir je bio hermafrodit i sam je stvorio rasu divova. Onda su Borovi sinovi ubili Ymira, i od njegovog tijela stvorili svijet. Od Ymirove lobanje Odin, Vili i Ve su stvorili nebeski svod kojeg su držala četiri patuljka: Austri, Vestri, Sudri i Nordri. Prvi ljudi su bili Ask i Embla (pepeo i brijest). Njih su izrezbarili iz drveta Odin, Vili i Ve i dali su im život. Odin im je dao život, Vili savjesnost, a Ve razum.

Kraj svijeta u ovoj mitologiji je prilično mračan. Ne samo da će bogovi na kraju biti poraženi, nego oni to i sve vrijeme znaju. Konačna bitka između snaga reda (ljudi i bogova) i snaga haosa naziva se Ragnarök. Svjesni kakav će biti ishod bitke bogovi će pozvati najbolje ratnike da se bore na njihovoj strani, ali na kraju će svijet ipak zapasti u haos u kojem je bio i prije nastnka. Bogovi i njihov svijet biće uništeni. Odina će progutati Fenrir. Ipak ostaće nekolicina preživjelih ljudi i bogova koji će naseliti novi svijet i početi ciklus iznova.

Ono što je posebno karakteristično za nordijsku mitologiju bilo je to što bogovi nisu bili besmrtni, i samo kroz kušanje Idunninih jabuka mogu postati besmrtni i dočekati Ragnarök.

 

 

NAZAD