SPOLJNA POLITIKA

 

Katarinin ministar spoljnih poslova, Nikita Ivanovič Panin,imao je značajan uticaj od početka njene vladavine. Iako bistar državnik, Panin je posvetio mnogo pažnje i milione rubalja kreiranju Severnog Saveza između Rusije, Prusije, Poljske, Švedske i moguće, Velike Britanije, da se suprotstavi moći Habsburške lige. Kada je postalo jasno da ovaj plan nije uspeo, Panin je izgubio poverenje i 1781.razrešen je dužnosti. 1764 Katarina je postavila Stanislava II od Poljske, bivšeg ljubavnika, na poljski presto. Rusija je dobila najveći deo Poljske kroz deobu između Rusije, Austrije i Pruske (1772,1793 i1795).

Katarina je od Rusije napravila dominantnu silѕ na Bliskom istoku, nakon Prvog rusko-turskog rata (1768-1774). Pokušala je da napravi podelu evropskog dela Otomanske Imperije po poljskom modelu, ali je postigla znatno manji uspeh. Anektirala je Krim1783, manje od devet godina pošto je postao samostalan kao rezultat prvog rata Rusije i Turske. Otomanska imperija je započela Drugi rusko-turski rat(1787-1793) za vreme Katarinine vladavine. Ovaj rat se završio Mirovnim sporazumom iz Jašija (Rumunija), koji je legitimisao rusko pravo na Krim.

Na evropskojpolitičkoj sceni Katarina je igrala značajnu ulogu, kao posrednik u Ratu za bavarsku sukcesiju (1778-1779) između Pruske iAustrije.1780. postavila je grupu predviđenu da brani neutralne dostave protiv Velike Britanije tokom Američke revolucije.

Od 1788 do 1790 Rusija je bila u ratu sa Švedskom, koji je vodio Katarinin rođak, švedski kralj.Gustav III je započeo rat da bi preuzeo baltičke teritorije koje je izgubio od Rusije1720. Očekujući da lako savladaju Ruse, Šveđani su se suočili sa velikim ljudskim i teritorijalnim gubicima. Pošto je Danska objavila rat1789., stvari na Švedskoj strani su izgledale loše. Ipak, 1790 Šveđahi su organizovali kontraofanzivu. Ovo je kulminiralo Bitkom kod Svenskuda (današnji Ruotsinsalmi u Finskoj), 9.i 10. jula 1790. Ruska

mornarica predvođena knezom Nasaom, imala je 32 veća i 200 manjih borbenih brodova, 1200 topova i 14 000 ljudi. Šveđani, kojima su komadovali Gustav i pukovnik Karl Olaf Kronsted, su imali 200 manjih i većih brodova, 1000 topova i 12 500 ljudi.Ruski brodovi su imali problem sa nivođenjem topova u teškim vodama, koji ukotvljeni Šveđani nisu imali. Na kraju bitke, Rusija je izgubila 50 do 60 brodova i 9 500 ljudi. Šveđani su izgubili 6 brodova i između 6 i 7 hiljada ljudi. Mir je potpisah 14. avgusta, vraćajuči sve osvojene teritorije odgovarajućim nacijama, i trajao je 20 godina.

Katarina je preuzela vodeću ulogu u deobi Poljske, koristeći činjenicu da je zemlja bila vođena decentralizovanom i nemoćnom vladom, da je podeli između Pruske i Austrije. Ova deoba Poljske pomogla je da se održi ravnoteža moći u Istočnoj Evropi XVIII veka. Na kraju, dodala je oko 518000 km˛ ruskoj teritoriji.

 

back