UVOD

 

 

 

Geoprostor BiH odlikuju razliciti prirodni pejzazi ( planinski,kotlinski,dolinski,nizijski,panonski).Geoprostor BiH I okruzenja geoloski je veoma razlicit.Ta razlicitost je posledica duge geoloske evolucije kroz koju su prosli pojedini djelovi definisanog prostora,prvenstveno kao posledica geotektonskih procesa na sirem prostoru.Geotektonski pokreti nastaju djelovanjem unutrasnjih zemljinih sila, pri cemu nastaju velike morfoloske cjeline.S obzirom na geolosku starost,djelovi reljefa BiH ,prosli su kroz sve tri geoloske ere: paleozoik.mezozoik I kenozoik.

 

 

 

 

 

 

 

Era je najduza vremenska jedinica u geoloskoj evoluciji Zemlje.U gradji reljefa ucestvuju stjene razlicitog nacina postanka:sedimentne,magmatske i metamorfne.Sedimentne su,kao sto njihov naziv upucuje nastale sedimentacijom (talozenjem) pa ih nazivamo i taloznim.

Sedimentacija se odvijala,u dugom vremenskom periodu,u nekadasnjim morima i okeanima.Medju stjenama koje ucestvuju u gradji reljefa  najvecu rasprostranjenost i znacaj imaju krecnjaci i dolomiti.Magmatske stjene nastaju prilikom izbijanja uzarene magme,koja se naziva lava,na povrsinu zemlje.Njenim hladjenjem nastaju magmatske stjene.Ponekad magma ne dopire na povrsinu zemlje vec se ohladi negde u unutrasnjosti Zemljine kore.To su takodje magmatske stjene ali ih nazivamo dubinskim.Za razliku od njih,one koje nastaju na povrsini nazivamo efuzivnim (izlivnim).

 

 

 

 

 

 

Metamorfne stjene nastaju metamofozom (izmjenom) najcesce sedimentnih stjena.Na prostorima BiH  najstarije stjene su paleozojske starosti.To su uglavnom paleozojski skriljci,predstavljeni metamorfnim stjenama,cija se starost procjenjuje na oko 190 miliona godina.Stjene paleozojske starosti ulaze u sastav Sansko-Unskog prostora,jugoistocnog djela Bosne.Najrasprostranjenije su mezozojske stjene.Era kenozoika je najmladja u geoloskoj istoriji razvoja Zemljine kore,posebno je znacajna po snaznim pokretima tektonskog izdizanja I nabiranja planinskih vijenaca.Na taj nacin izdignuti su lanci mladih vjenacnih planina:Alpi,Dinaridi,Karpatske i Balkanske planine.Lanci pomenutih planina izdignuti su iz nekadasnjeg tetis mora, u kojem se vrsila sedimentacija.Izdizanjem planina more se povlacilo.No, u vecim I zatvorenim kotlinama nastajala su jezera koja su relativno dugo egzistirala.Talozenjem sirovina biljnog porekla u tim  bazenima nastajala su znacajna lezista uglja.