Rembrandt Harmenszoon van Rijn

1606. - 1669  Život i djelo

GALERIJA
[početna strana]

1606. Rembrandt Harmenszoon van Rijn roden je 15. srpnja u Leidenu kao osmo od devetero djece Neeltje van Suijetbroeck i njena supruga Harmena Geritszoona van Rijna.


1613. - 1620. Rembrandtovi roditelji poslali su sve sinove na naukovanje, a sarno njega u latinsku skolu. Nakon sedam godina skolovanja Rembrandt se upisuje na Filozofski fakultet
                     
                     
Sveuèilišta u Leidenu da studira klasicnu knjizevnost.



1622. - 1624. Ubrzo napusta studij te zapoèinje razdoblje ucenja kod Jacoba Isacszoona van Swanenburgha, slikara školovanog u Italiji. Meðutim, bio je pod mnogo veæim utjecajem Pietera
                     
                     
Lastmana, amsterdamskog umjetnika povijesnog slikarstva, kod kojeg je potom bio na šestomjeseènom naukovanju.


1625. - 1628. Vraæa se u Leiden i osniva atelijer zajedno s Janom Lievensom. Rembrandt stvara povijesne slike, u pocetku po Lastmanovim modelima. Uz to radi i studije fizionomija, koje su
                    
                      
dovele do brojnih autoportreta, zajedno s gravurama i bakrorezima, za koje su djelomièna inspiracija Callotove gravure.


1628. Constantijn Hujgens, široko naobraženi tajnik princa namjesnika Frederika Hendricka, dolazi u Leiden i pokazuje veliko zanimanje za Rembrandta i njegovu umjetnost.


1629. - 1630. Hujgensovo pokroviteljstvo dovodi do narudzba i pocetnog uspjeha, kao što su dva djela koja je kupila Engleska kruna, a brojne kopije njegovih slika Juda vraea trideset
                      
                      
srebrnjaka i Lazarovo uskrsnuee ubrzo su otkrivene.


1630. Umire Rembrandtov otac, 27. travnja.


1631. Nadahnut poèetnim uspjehom i voðen novcem koji pristize, Rembrandt se seli u Amsterdam, gdje zivi u kuei Uylenburgha, trgovca umjetninama, u Breestraatu, i uskoro stvara ime slikara

          portreta dobrostojeeih amsterdamskih patricija


1632. Zahvaljujuæi Hujgensovu posredovanju princ Frederik Hendrick kupuje odreðen broj slika i naruèuje ciklus Stradanja. Kasnije Rembrandt dobiva narudžbu da naslika portret dr.
 
          Nicolaesa Tulpa, kirurga, koji završava prije kraja godine. Ukupno trideset slika nastalo je tijekom te godine.


1634. Rembrandt se 2. srpnja vjencao sa Saskijom van Uylenburgh, neæakinjom amsterdamskog trgovca umjetninama i kæeri bogatog patricija. Postaje èlan Gilde (ceha) Svetog Luke, kako bi
 
         
mogao kao samostalan uèitelj obuèavati uèenike i nauènike. Imena osam uèenika koji su radili u njegovom atelijeru poznata su jos i danas, meðu njima Ferdinanda Bola i Goverta Flincka.


1635. 15. prosinca, krstenje Rembrandtova prvog sina Rumbertusa, koji umire nakon svega nekoliko mjeseci. Radi na slikama Samson prijeti ocu svoje žene, Ganimedova otrnica i Zrtvovanje

          Izaka


1636. Rembrandt se seli u Niuwe Doelenstraat, gdje zapoèinje raditi na umjetnièkim djelima i skupljati enciklopedijsku zbirku egzotiènih predmeta, umjetnièkih i povijesnih, životinjskih i
 
         
biljnih. Slika Baltazarovu gozbu, Samsonovo osljepljivanje i, tijekom iduæih godina, seriju portreta koji predstavljaju Saskiju, meðu njima i dvostruki portret Bludni sin u kavani.


1638. Nakon što je rodbina optuzila Saskiju za potrošeni novac, Rembrandt kre'e u parnicu. Krstenje njegove prve kæeri Cornelije, koja takoder ubrzo umire.


1639. 5. sijecnja Rembrandt kupuje novu kuæu u Breestraatu, preuzimajuæi obvezu da je otplati u roku od pet do šest godina. Završava petu i posljednju sliku iz ciklusa Stradanja.


1640. Krstenje druge kæeri, nazvane Cornelia, 29. srpnja, koja isto tako ubrzo umire. Rembrandtova majka umire mjesec dana poslije. Pocinje slikati pejzaže i izraduje gravure


1641. Krstenje sina Tita, 22. rujna.


1642. Nakon završetka Noæne straže, Saskija umire 14. srpnja, što uzrokuje prekid i krizu u Rembrandtovu zivotu. Da bi olakšale zivot udovcu, Geertge Dircx i - u Ijeto iste godine -

          Hendrickje Stoffels pridružuju se njegovu kuæanstvu. Rembrandt poèinje rad na svojem najpoznatijem bakropisu Krist lijeci bolesnu djecu (Bakropis za stotinu guldena). Njegova   
 
         
grafièka djela postaju sve popularnija te šesto kopirana i reproducirana na gravurama, posebno kao oltarska djela.


1649. Geertge se neprestano svaða s Rembrandtom, sto ga na kraju dovodi na sud zbog optužbe za neispunjeno obeæanje braka. Hendrickje svjedoèi protiv zalbene strane. Geertge je
 
         
osudena na nekoliko godina zatvora u Goudi.


1652. Antonio Ruffo, sicilijanski pokrovitelj, od Rembrandta naruèuje sliku Aristotel razmislja pred Homerovim poprsjem; završena je iduæe godine.


1653. Unatoè brojnim narudžbama, honorarima od uèenika i prihodima od bakropisa dugovi prisiljavaju Rembrandta da nastavi s posuðivanjem novca.


1654. Hendrickje je pozvana pred Amsterdamsko vijeæe Reformirane crkve, od kojeg dobiva ukor zbog nemoralnog suživota s Rembrandtom. Treæa kæer po imenu Cornelia krstena je 30.
 
         
listopada.


1656. Vlasništvo nad kuæom preneseno je na Titovo ime 17. svibnja. Nedugo zatim Rembrandt proglašava bankrot.


1657. - 1658. Rembrandtova kuæa i kolekcija dane su na dražbu. Meðutim, tako skupljeni iznos je nedovoljan da pokrije njegove dugove. On se seli u Roozengracht, gdje vodi povuèen zivot,
 
                      
meðu menonitima i židovskim prijateljima. Louys Crayers postaje Titov zaštitnik; nakon dugog sudskog postupka uspijeva u pokušaju da dobije udjel u nasljeðu koji je djeèaku  

                       raæen iz oceve imovine


1660. Tit i Hendrickje zaposljavaju Rembrandta u svojoj prodavaonici umjetnina. Unatoc povuèenom životu, on održava brojne kontakte. Nastavlja držati uèenike i izvršava narudžbe, kao sto

          
je portret èlanova odbora Amsterdamske suknarske gilde (ceha), Sindici suknarskog ceha (tzv. Staalmeesters), koji dovršava 1662. godine.


1661. Antonio Ruffo kupuje sliku Aleksandar Veliki i narucuje portret Homera.


1663. Umire Hendrickje.


1665. Tit postaje punoljetan i dobiva nasljedstvo. Rembrandt je zaokupljen slikom Zidovska nevjesta.


1668. Tit se zeni Magdalenom van Loo, 10. veljace, no umire pola godine kasnije; pokopan je 7. rujna.


1669. Rembrandt sada zivi u kuæi svoje snahe i postaje kum svojoj prvoj unuci, 22. ozujka. Umire 4. listopada, ne dovršivsi sliku Simun s Isusom u Hramu.



Rembrandtova majka, 1631
Bakropis, prva veryija, 14,5 x 12,9 cm


 



Leidensko Sveuèilište, 1614
Bakrena ploèa, jetkanje, 1641


 



Umjetnik u svojem atelijeru, oko 1629
Ploèa, 25,1 x 31,9 cm Boston
Museum of Fine Arts