Is

 

   UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE

 

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj. (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.)

UK je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.

Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

ISTORIJA      GEOGRAFIJA     PRIVREDA          STANOVNIŠTVO

ISTORIJA

Istorija Velike Britanije započela je službeno 1707. godine. Tada je prihvaćen Zakon o uniji Škotske i Engleske, a zajednička država je dobila ime Velika Britanija. Termin Velika Britanija se koristio i ranije, pa se javlja za vladavine kralja Jakova I. Stuarta, koji je vladao Britanskim otocima (Engleska, Škotska i Irska).


 

GEOGRAFIJA

Prirodno- geografska obilježja

U prošlosti dok se život Europe odvijao uz Sredozemlje geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva je bio periferan. U doba velikih geografskih otkrića, a posebno nakon otkrića Amerike položaj na Atlanskom oceanu postaje jako važan jer je otok Velika Britanija služio kao odskočna daska na putovanju iz Europe u Ameriku. Otočni položaj je imao i pozitivne (širenje zaraznih bolesti, obrana od napadača) i negativne (izoliranost) strane.

UK se nalazi uz najprometniji dio svjetskog mora - Engleski kanal (franc. La Manche) što u današnje doba predstavlja izuzetno povoljan prometno-geografski položaj. S druge strane Kanala nalazi se najrazvijeniji dio Europe čiji pozitivni utjecaji povoljno djeluju na gospodarski i društveni razvoj. Povoljan prometno- geografski položaj od UK je stvorio svjetsku velesilu, a danas ga održava u samom vrhu.

Reljefna obilježja

Britanko i Irsko otočje vrlo je starog paleozojskog i mezozojsko postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a stijene su izrazito bogata rudama što je posebno pozitivno utjecalo za vrijeme Prve industrijske revolucije.

U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands).

Visočja su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu Škotske (najviši vrh Ben Nevis, 1343m) i nešto malo u sjevernom Walesu. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvijeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca.

Pobrđe se sastoji od Južnog škotskog pobrđa i Penina u Engleskoj. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo ugljenom što je krajem 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća bio temelj Prve industrijske revolucije.

Nizine- na sjeveru se nalazi Središnja škotska nizina, a na jugu otoka Engleska nizina. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na plodnom tlu su povoljni uvijeti za razvoj poljoprivrede, a razvoj industrije su olakšala bogata nalazišta ugljena. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Na dodiru Penina i Engleske nizine smjestio se Birmingham- najjače industrijsko središte Kraljevstva. U južnom dijelu nizine nalazi se London- političko i gospodarsko središte UK.

Sjeverna Irska pretežito je brdovita s brojnim plodnim nizinama. Najveća koncentracija stanovništva je u dugo podijeljenom obalnom gradu Belfastu. Nizine se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, a brdski pašnjaci za ispašu stoke.

Prirodna osnova Na današnji izgled Britanskog otočja uvelike je utjecalo ledeno doba, kad se ledeni pokrov protezao sa sjevera Europe i na Britansko otočje, na jug sve do današnjeg toka rijeke Thames. Po završetku ledenog doba izdiže se razina mora, pa Velika Britanija i irska postaju otoci. Potapanjem dolina i dijelova ravnica nastaju veliki zaljevi. Na zapadnoj obali Škotske nastali su fjordovi.

 

PRIVREDA

Do 18. stoljeća agrarno- ruralna zemlja podijeljena na grofovije. Pojavom parnog stroja potkraj 18. st. u Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi Prva industrijaska revolucija. Podižu se gradovi blizu rudnika željeza i ugljena jer je transport sirovina na veće udaljenosti bio neisplativ. Budući da je bilo neizvedivo prevoženje radnika blizu tvornica se podižu radnička naselja čime započinje proces industrijske urbanizacije. U tom razdoblju nastaju brojni novi gradovi, a postojeći gradovi se proširuju. Spajanjem susjednih gradova nastaju konurbacije kojih u UK ima sedam: Veliki London, Birmingham, Liverpool, Manchster, Leeds i Bradford, Newcastle i Glasgow. Krajem 19. st. izumom električne struje i Drugom industrijskom revolucijom industrijski pogoni su se mogli slobodnije razmještati u prostoru.

UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazišta sirovina, pomorske orijentacije na kolonije i tehničkih i tehnoloških inovacija. Zahvaljujući industrijskim proizvodima i trgovinom po cijelom svijetu relativno mala otočna država postaje najbogatija na svijetu. U 20. st. svjetski su ratovi, gospodarske krize, raspad kolonijalnog Carstva i Uspon SAD-a, Japana i Njemačke uzrokovali pad UK sa samog gospodarskog vrha ali se još uvijek nalazi među sedam gospodarski najznačajnijih zemalja svijeta (član G7).

U UK se samo 1.9% stanovništva bavi primarnim djelatnostima, 23.4% sekundarnim i oko 70% tercijarnim. Oko 70% poljoprivredne prizvodnje otpada na stočarstvo, a prevladavaju posjedi u vlasništvu vleposjednika (Landlords). Što su u doba ind. rev. za UK značila nalazišta ugljena i željeza to su danas nalazišta nafte i prirodnoga plina u Sjevernom moru. Dok ostale europske zemlje te osnovne sirovine moraju kupovati UK ih ima i za sveje potrebe i za izvoz. Industrijska je proizvodnja visokorazvijena. od Tradicionalnih ind. grana zadržana je proizvodnja čelika, a proizvode se transportna sredstva, automobili, zrakoplovi, vlakovi, elektronika, farmaceutski proizvodi, telekomunikacijska oprema. Iako je ind. rev. počela tekstilnim pogonima zbog konkurentskih zemalja s jeftinijom radnom snagom proizvodnja odjeće se ograničila na visokokvalitetne i proizvode visoke mode.

Problemi nejednakog razvoja

Do 19. st. UK je bilo podjednako razvijeno, a stanovništvo se bavilo većinom poljoprivredom. Nakon ind. rev. snažnije se gospodarski i demografski razvijaju dijelovi Kraljevstva koji imaju nalazišra ugljena i željeza dok dijelovi koji to nemaju zaostaju. 1930-ih godina dolazi do svjetske gospodarske krize te prvotno gospodarski razvijeni dijelovi postaju problemska područja. Teritorij Kraljevstva se dijeli na prosperitetne i manje prosperitetne regije. Prosperitetne regije su: Jugozapad, Jugoistok, Istočna Anglija, Istočni Midlands i Zapadni Midlands. Manje prosperitetne regije su: Wales, Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Škotska i Sjeverna Irska. U manje prosperitetnim regijama stalna je emigracija, iznadprosječna nezaposlenost ne niži nacionalni dohodak. Vlada UK trudi se poticajnim mjerama poput smanjenih poreza i povoljnijih kredita potaknuti razvoj tih regija. Također grade se i infrastruktura poput prometnica i energetskih postrojenja u tim regijama. Također se odvija supstitucija neprofitabilnih industrijskih postojenja profitabilnijima. Napravljen je i plan decentralizacije kako bi se suzbio daljnji rast Londona.

 

 Stanovništvo

U Ujedinjenom Kraljevstvu živi 59 739 000 stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti je 243 stanovnika na kvadratni kilometar. Ipak velike su regionalne razlike tako je npr. gustoća naseljenosti u Engleskoj pet puta veća nego u Škotskoj. Većinu stanovništva čine Englezi (80%), Škoti (10%), Irci (4%), Velšani (2%) i stranci (4%). Očekivana životna dob je 77 godina, a pismenost je 99%.

Prvi stanovnici otočja bili su Kelti koje potiskuju Rimljani u vrijeme cara Klaudija. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva na otočje doseljavaju germanska plemena Angli, Sasi, Jiti i Pikti. Irsko je stanovništvo pretežno keltskog podrijetla. Današnje stanovništvo Velike Britanije nastalo je dugotrajnim mješanjem starosjedilaca i doseljenika.

Tijekom povijesti iz UK je do Drugog svjetskog rata iseljavalo jako mnogo ljudi što je i pogodovalo širenju engleskog jezika. Engleskim jezikom se služe stotone milijuna stanovnika Zemlje, a službeni je jezik i u SAD-u, Australiji, Kanadi i Indiji. Iseljavanju su pogodovali brojni čimbenici: povećanje stanovništva i agrarne gustoće, vjerski sukobi, plodna zemlja u kolonijama itd.

U 19. stoljeću zbog Prve industrijske revolucije počinju migracije iz sela u grad zbog potrebe za radnom snagom u industriji. Istodobno s iseljavanjem Engleza i Škota do 20. st. u UK doseljavaju Irci zbog loše gospodarske situacije u matičnoj zemlji. U 20 st. u Kraljevstvo useljavaju stanovnici zajednice Commonwealtha te mnogi Afrikanci, Pakistanci, Vijetnamci, Kinezi, Poljaci i drugi.