Ponašanje

Gorila sa srebrnim leđima je odrasli mužjak, stariji od 12 godina, nazvan po osobitom pramenu srebrne dlake na svojim leđima. Ima velike očnjake koji rastu kada gorila dostigne polnu zrelost. Oni su snažni, dominantni mužjaci i vodeći u krdu. Krdo se obično sastoji od 5 do 30 gorila, među kojima on odlučuje o svim odlukama, rukovodi krdom, rešava sve konflikte, pronalazi izvore hrane i vodi brigu o bezbednosti grupe.

Mlađi mužjaci sa oko 11 godina počinju da napuštaju svoje originalno krdo, putujući sami, ili sa drugim mužjacima oko 2-5 godina, dok ne budu dovoljno zreli da privuku ženke i osnuju sopstvenu grupu, i naravno počnu da se razmnožavaju.

Ako bude izazvan od strane mlađeg ili uljeza gorile, mužjak sa srebrnim leđima će početi da vrišti, udara u svoje grudi, lomi granje, i konačno pojurišaće u napad. Ako vođa ugine ili bude ubijen, grupa će se razdvojiti i početi da traži drugog vođu koji će se starati o njima. Povremeno, jedan mužjak može da preuzme celo krdo pod svoju zaštitu. Tada postoji šansa da će novi mužjak ubiti sve mladunce mrtvog mužjaka.

Inteligencija

Gorile su u veoma bliskom srodstvu sa ljudima i smatrani su kao visoko inteligentne životinje. Nekolicina gorila u zatočeništvu, kao Koko, je naučena jezikom znakova.

Razmnožavanje

Gorile u prirodi nemaju određeno razdoblje razmnožavanja. Ženka svakih 3,5 do 4,5 godine koti najčešće samo jednog mladunca. Skotnost traje oko 8,5 do 9 mjeseci pa tako uz ljude imaju najduže vrijeme trudnoće. Mladunčad se rađa teška oko 2 kg, ali se brže razvija od, recimo, ljudskih beba. S tri mjeseca već pužu, a nakon toga više godina "jašu" na majčinim leđima. U dobi između dvije i četiri godine prestaju sisati, a spolnu zrelost dosežu ženke u osmoj, a mužjaci u desetoj godini. Očekivani životni vijek im je oko 50 godina (kad su na skrbi ljudima, mogu doživjeti i 54 godine).

home