Politika

Njemačka je ustavna savezna demokratija, čiji je politički sistem naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sistem, na čelu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.

Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sistem izbora je proporcionalni s pragom, a zastupanje je pola izravno i pola s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti s lista uzima se u obzir koliko su već dobili izravno.

I dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, šalju svoje zastupnike.Bundesrat - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.

Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.

U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u Karlsruheu.

Njemačka je treća privredna sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te privredno daleko najjača država Europe.

Ipak, kapitalistička privreda Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plate doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.

Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opšta politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.

Nazad